Dubravka Bošnjak: Tiha ministrica i netipičan kadar HDZ-a 

Dubravka Bošnjak je do imenovanja na poziciju ministrice civilnih poslova BiH bila gotovo sasvim nepoznato ime u svijetu bosanskohercegovačke politike. Sada, na kraju njenog mandata, ne možemo reći ni da je postala prepoznatljivije ime na bh. političkom nebu. 

Doktorica ekonomskih nauka iz Sarajeva bila je netipičan izbor Hrvatske demokratske zajednice za funkciju državne ministrice, na koju je došla sa funkcije zamjenice direktora Agencije za bankarstvo Federacije BiH. 

Dosadašnji mandat ministrice Bošnjak protekao je bez afera i skandala, kako u njenom ministarstvu, tako i u njenom privatnom životu. Zanimljivo je da ministrica Bošnjak nema svoje službene profile na društvenim mrežama, njena komunikacija s građanima odvija se isključivo putem službenih saopćenja ministartva i objava na zvaničnoj stranici HDZ-a BiH. Što je zaista čini rijetkom bh. političarkom koja uspješno izbjegava društvene mreže, barem oficijelno. 

Njeno ministarstvo, civilnih poslova, nadležno je za aktivnosti koji se odnose na utvrđivanje temeljnih principa koordiniranja aktivnosti, usklađenost planova entitetskih organa vlasti i definiranje strategija na međunarodnom nivou u oblastima zdravstva i socijalne skrbi, penzija, nauke i obrazovanja, rada i zapošljavanja, kulture i sporta, kao geodetskih, geoloških i meteoroloških poslova.  

Ona je 23. jula 2024. godine potpisala je u Briselu Sporazum između Evropske unije i Bosne i Hercegovine o pridruživanju naše zemlje Programu EU4Health, čiji budžet od 5,3 milijarde eura, namijenjen periodu od 2021. do 2027. godine, predstavlja najveći budžet u odnosu na sve prethodne cikluse zdravstvenog programa Evropske unije.  

Bošnjak je ovaj program tada istakla kao veliku priliku za zdravstvo u BiH, s nadom da će otvoreni javni pozivi privući veći broj aplikanata za dodjelu bespovratnih sredstava Evropske unije. 

Za vrijeme njenog mandata sevdalinka i pećina Vjetrenica upisane su na liste UNESCO-a.  

Na 46. zasjedanju UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu, održanom od 21. do 31. jula 2024. u New Delhiju, pećina Vjetrenica službeno je uvrštena na Popis svjetske baštine UNESCO-a i postala prvi samostalni prirodni fenomen iz Bosne i Hercegovine na tom popisu. Nominacija pećine, koja se nalazi na jugu Hercegovine između Mostara i Trebinja, predana je UNESCO-u u martu 2023. godine. Sevdalinka, tradicionalna gradska narodna pjesma Bosne i Hercegovine, uvrštena je 4. decembra 2024. godine, na listu nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a.  

Ministrica Bošnjak tim je povodom kazala da je upis izuzetno priznanje za BiH, ali i obaveza da se to kulturno blago još predanije čuva i promovira.  

Posebnu pažnju i angažman ministrica Bošnjak usmjerila je i prema članstvu u Eurotransplantu, međunarodnoj neprofitnoj organizaciji osnovanoj 1967. godine koja koordinira dodjelu i razmjenu doniranih organa. 

Ministarstvo civilnih poslova je, u saradnji s entitetskim ministarstvima zdravstva, intenziviralo aktivnosti na ispunjavanju uvjeta za članstvo, a krajem 2024. godine, predstavljanjem BiH na godišnjoj skupštini Eurotransplanta, formalno je pokrenut proces uključivanja naše zemlje u ovu evropsku mrežu. 

Tako su u okviru jačanja svijesti o darivanju organa, uposlenici Ministarstva civilnih poslova simbolično su 3. jula 2025. potpisali donorske kartice. Ona se tako u oktobru 2025. godine, sastala se s reisul-ulemom Husein ef. Kavazovićem i vrhbosanskim nadbiskupom Tomom Vukšićem, koji su tom prilikom simbolično potpisali donorske kartice u znak podrške donorstvu organa. 

A povodom Evropskog dana darivanja organa, Ministarstvo civilnih poslova je u saradnji s Donorskom mrežom u BiH 14. oktobra 2025. organizovalo konferenciju posvećenu promociji darivanja organa i podizanju svijesti o značaju transplantacijske medicine, s ciljem da se, uz učešće institucija, zdravstvenih radnika, transplantiranih pacijenata i porodica donora.  

Vijeće ministara BiH usvojilo je 29. decembra 2025., na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, izmjene Spiska opojnih droga kojima se kanabis premješta iz tabele zabranjenih tvari u tabelu tvari pod strogim nadzorom. Time BiH usklađuje propise s međunarodnim standardima, nakon što je Komisija UN-a za opojne droge još 2020. godine, na preporuku Svjetske zdravstvene organizacije, kanabis prebacila na listu tvari s priznatom medicinskom vrijednošću.  

Ministrica Bošnjak je povodom odluke istakla da je BiH time uskladila svoje propise s državama koje pitanje kanabisa u medicinske svrhe rješavaju kroz strogu regulaciju, a ne kroz zabrane koje u praksi često potiču sivo tržište, dodajući da fokus ostaje na zaštiti pacijenata i sigurnosti lijekova, u skladu s evropskom praksom.  

Dubravka Bošnjak rođena je 1976. godine u Sarajevu. Diplomirala je 1998. godine na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je deset godina kasnije magistrirala iz oblasti računovodstva i revizije, a doktorski studij završila je 2013. godine na Ekonomskom fakultetu u Zenici. Od 2013. godine radi kao docentica na Fakultetu poslovne ekonomije Univerziteta Vitez, za užu naučnu oblast računovodstvo i revizija. 

Prije ulaska u politiku radila je u bankarskom i računovodstvenom sektoru: od 1998. do 1999. bila je saradnica na administrativno-tehničkim i finansijskim poslovima u sarajevskoj firmi „Centris“, a potom je od 1999. do 2014. godine u Razvojnoj banci Federacije BiH radila kao izvršna direktorica Sektora kredita i samostalna referentica. U Revizorsku kuću „Džaferović“ prelazi 2014. godine, gdje naredne dvije godine radi kao izvršna direktorica za ekonomska pitanja, a od 2016. do 2017. bila je finansijska savjetnica u „Operator terminali Federacije BiH“.  

U Agenciju za bankarstvo Federacije BiH prelazi 2017. godine na poziciju zamjenice direktora, na kojoj ostaje sve do početka 2023., kada je imenovana za državnu ministricu. 

U izjavi o imovini, popunjenoj prije stupanja na ministarsku dužnost, navela je da je u Agenciji za bankarstvo primala osnovnu mjesečnu plaću od 9.147 KM. Iako ju je za ministricu predložio HDZ BiH, nije članica stranke.  

Prema podacima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), od imovine posjeduje stan od 75 kvadrata u Sarajevu, kupljen 2002. godine za 80.000 KM, a vozi Peugeot 307.