Kako je Teheran pretvorio defanzivu u taktičku prednost

Tokom pet intenzivnih dana prošlog mjeseca, Iran je lansirao talase dronova i raketa na američke trupe u tri baze u Jordanu, u pokušaju da probije moćnu američku protivzračnu odbranu.

Koristeći napredne rakete koje mogu iznenada promijeniti putanju, Iran je zasuo odbrambene sisteme baza, prisilivši Amerikance da potroše skromne zalihe presretača sistema Patriot. Petog dana, Iranci su uspjeli probiti odbranu, piše New York Times.

Raketa je 17. jula pogodila montažne stambene objekate u jednoj od baza, pri čemu su poginula tri američka vojnika, a više od 100 ih je ranjeno. Zvaničnici Pentagona kasnije su potvrdili da je tokom napada u Jordanu toj sedmici povrijeđeno još desetine vojnika, te da je oštećeno nekoliko letjelica.

„Oborili smo gotovo sve rakete“, izjavio je državni sekretar Marco Rubio na pitanje o smrtonosnom napadu. „Jedna je ipak prošla.“

Ovi napadi ukazuju na opasan spoj dva ključna trenda. To je prije svega veća taktička zrelost Irana. Oni su tokom rata postali znatno vještiji protivnik, naučivši kako da zaobilazi američku protivzračnu odbranu dok je širio bojište na veći dio Bliskog istoka i uključivao saveznike poput Huta u Jemenu i milicija u Iraku.

A drugi je kriza sa zalihama u SAD-u. Zalihe presretača Pentagona ubrzano se smanjuju, pa ove rakete postaju sve dragocjenije sa svakim novim danom sukoba.

Ova dva trenda naglašavaju spoznaju koja se postepeno oblikovala proteklih mjeseci: globalnu supersilu s moćnim vojnim prisustvom i dalje može zadržavati slabiji protivnik spreman na asimetrični rat i pronalaženje bilo kakve prednosti.

Pentagon je u ratu potrošio više od 1.500 presretačkih raketa Patriot, a preostalo mu je manje od 1.700, tvrde dvije osobe upućene u stanje zaliha koje su govorile pod uslovom anonimnosti. Sjedinjene Države su tokom cijele 2025. godine proizvele oko 600 presretača.

Ovo brzo pražnjenje zaliha dešava se dok iranske snage analiziraju drugi sukob. U Ukrajini je Rusija koristila kombinacije balističkih i krstarećih raketa kako bi odvukla pažnju ukrajinskoj protivzračnoj odbrani, a zatim masovno slala dronove.

„Iranci otežavaju rad protivzračnoj odbrani istovremenim slanjem širokog spektra raketa i dronova“, rekao je Seth G. Jones, predsjednik odjela za odbranu i sigurnost u Centru za strateške i međunarodne studije. „Efikasno su iskoristili rusku taktiku kako bi otežali zaštitu lokacija širom Zaljeva.“

Samo u jednom danu tokom te teške sedmice prošlog mjeseca, prema riječima dvojice američkih zvaničnika, američke snage na Bliskom istoku ispalile su oko 50 presretača Patriot, od kojih svaki košta oko 4 miliona dolara.

Pentagon se nastavlja suočavati s ozbiljnom prijetnjom koju je pokušavao umanjiti u mjesecima nakon što su glavne borbe okončane početkom aprila.

Ministar odbrane Pete Hegseth rekao je novinarima 8. aprila da je iranski raketni program „funkcionalno uništen“ te da su njihovi lanseri i rakete „iscrpljeni, desetkovani i gotovo potpuno neefikasni“.

Većina iranskih raketa i lansera bila je smještena u prostranim podzemnim objektima koje su američke i izraelske snage žestoko bombardovale tokom prvih pet sedmica rata. Međutim, Iranci su otkopali mnoge od tih lokacija i nastavili paljbu, dovedavši pomorski saobraćaj u Hormuškom tjesnacu gotovo do potpunog zastoja i ugrozivši američke trupe u regiji.

Predsjednik Trump i njegovi savjetnici za nacionalnu sigurnost pretpostavljali su da će borba biti kratka i da neće ugroziti zalihu presretača Patriot, rekao je Vali Nasr, profesor na Školi za napredne međunarodne studije Univerziteta Johns Hopkins.

Međutim, Teheran je, prema njegovim riječima i procjenama drugih stručnjaka, čekao ovaj trenutak od početka sukoba prije više od pet mjeseci. Tokom 12-dnevnog rata u junu 2025. godine, iranski lideri vidjeli su koliko brzo izraelske i američke snage troše presretače balističkih raketa kako bi oborile iranske dronove i rakete.

Najsmrtonosniji iranski napadi na američke snage u Jordanu bili su usmjereni na zračnu bazu Muwaffaq Salti u Azraqu, jordansku vojnu instalaciju koju američko ratno zrakoplovstvo sve više koristi kao glavno čvorište za desetine letjelica i nekoliko hiljada vojnika.

Mnogi američki vojnici koji su ranije bili stacionirani u Kuvajtu, Bahreinu, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima premješteni su prije i tokom rata u baze poput ove u Jordanu, koje su udaljenije od Irana i smatrane sigurnijim od napada dronovima i balističkim raketama.

U danima neposredno nakon napada 17. jula, američki vojni komandanti dodatno su pojačali protivzračnu odbranu u Jordanu i drugdje u regiji. Američki vojni stručnjaci koji analiziraju napade u Ukrajini već mjesecima sarađuju s Centralnom komandom SAD-a (CENTCOM), dijeleći naučene lekcije. Dva od tri vojnika poginula u Jordanu bila su raspoređena u jedinice protivzračne odbrane sa sjedištem u Njemačkoj koje su učestvovale u tim nastojanjima.

Ova nova realnost nosi i ozbiljne geopolitičke posljedice. Krajem jula, Trump je pitao Hegsetha o smanjenju američkih zaliha oružja, potvrdili su američki zvaničnici, čime su potvrđeni navodi Washington Posta.

Pentagon je u javnosti tvrdio da nema nedostataka. „Tvrdnje o nestašici municije u SAD-u su lažne“, naveo je u izjavi glasnogovornik Pentagona Sean Parnell. „Kada mediji neodgovorno šire ove laži, posljedica je jasna: naši neprijatelji dobijaju podstrek za provokacije ili napade na američke trupe.“

Prije dvije sedmice, Trump je obustavio zračne napade na Iran nakon što su, kako je naveo, lideri Saudijske Arabije, UAE i Katara od njega zatražili da se okrene diplomatskim pregovorima o okončanju rata, u kojem je poginulo procjenjuje se 1.700 iranskih civila.

U telefonskom razgovoru, Mohammed bin Salman, de facto vladar Saudijske Arabije, rekao je g. Trumpu da bi veliki zračni napadi vjerovatno podstakli Iran na odmazdu protiv energetskih postrojenja i infrastrukture u kraljevini i susjedstvu, prema navodima saudijskog zvaničnika.

Uz smanjene američke zalihe presretača i činjenicu da je Iran pokazao sposobnost probijanja odbrane, prijetnja od ozbiljne štete bila je veoma realna. Princ Mohammed usmjeravao je g. Trumpa ka deeskalaciji.

Napad u Jordanu nije bio prvi put da je Iran prilagodio svoje vještine i taktiku u ovom ratu.

U aprilu je Iran oborio američki borbeni avion F-15E iznad južnog Irana pomoću ručnog protivzračnog raketnog sistema. I pilot i oficir za upravljanje oružjem su se katapultirali. Pilot je brzo spašen, ali je oficir bio nestao gotovo dva dana, skrivajući se od iranskih snaga dok ga američke specijalne snage nisu spasitile u odvažnoj operaciji.

U tom slučaju, Iran je primijenio lekcije iz Ukrajine i lansirao roj dronova u područje u koje su prodrli američki lovci. Posada je u razgovorima sa zvaničnicima Pentagona izjavila da su odbrambeni protivmjerni sistemi aviona F-15E dali samo pola sekunde upozorenja prije nego što je projektil pogodio napredni borbeni avion vrijedan 60 miliona dolara.

Američki vojni zvaničnici zaključili su da su dronovi iranskim komandantima dostavili tri ključne informacije koje su pomogle u gađanju F-15E: njegovu GPS lokaciju, brzinu i smjer kretanja.

Predsjednik Trump objavio je „pauzu“ u borbama ubrzo nakon tog incidenta, jer je vojnim zvaničnicima bilo potrebno vrijeme da se prilagode novoj taktici Irana.

Taktika se nastavila razvijati čak i tokom pauza u borbama. Kada se milicija Huta u Jemenu prošlog mjeseca uključila u rat, stručnjaci su to ocijenili kao signal namjere Irana da prisili SAD i saveznike na odbranu od zračnih napada iz svih smjerova. Jemen se nalazi stotinama milja južno od Irana.

Međunarodni inspektori također vjeruju da Iran čuva dijelove svog nuklearnog programa u utvrđenom podzemnom kompleksu u centralnom Iranu, poznatom u SAD-u kao „Pickaxe Mountain“, smještenom više od 100 metara ispod površine planine.

Pored toga, Iran je poslao svoje trupe i lidere u skrovišta raspoređena širom zemlje.

„Gdje se nalaze?“, upitao je prof. Nasr. „Nisu na mjestu gdje ih možete jednostavno bombardovati. Ne možete ih pronaći.“