Šta to pada, pada vlada: Zašto nam treba viši prag u kantonima 

Sinoć je u Bihaću izabrana nova kantonalna vlada, četvrta u ovom mandatu Skupštine Unsko-sanskog kantona, i to samo dva mjeseca prije općih izbora.

Nova parlamentarna većina, predvođena SDA – uz Stranku za BiH, Demokratsku frontu i POMAK – sa 16 glasova sinoć je u Skupštini USK-a smijenila Vladu na čelu s Mustafom Ružnićem (NES) i imenovala novi saziv izvršne vlasti.

Odluci je prethodilo višesatno zasjedanje, obilježeno brojnim pauzama i političkim konsultacijama, sve dok se nije osigurala potrebna većina. 

U aktuelnom mandatu Skupštine USK-a, od izbora 2022. do augusta 2026. godine, vlada je mijenjana čak četiri puta. 

Prvu vladu, formiranu nakon izbora 2022. godine, predvodio je premijer Mustafa Ružnić, izabran u martu 2023. Druga vlada formirana je u decembru 2023. godine, kada je za premijera, nakon smjene dotadašnjeg saziva, izabran Nijaz Hušić (SDA). Treća vlada uslijedila je u septembru 2025. godine, kada se na čelo Vlade USK ponovo vratio Mustafa Ružnić, dok je četvrta vlada imenovana jučer.  

Ovakva politička akrobatika nije novost u BiH. Prošle godine, u oktobru, svjedočili smo sličnoj situaciji u Goraždu, kada je imenovana takozvana „vikend-vlada", o čemu smo već pisali u tekstu Vikend-vlade, kantonalna pamet. 

Naime, tokom prošle godine bosanskohercegovačka politička scena je imala novi trenutak političke kreativnosti.  

Kada su naši političari patentirali do tada rijetko viđen fenomen u političkoj praksi – formiranje takozvanih vikend-vlada. 

Tako su, tokom jednog oktobarskog vikenda, kantonalni zastupnici u Skupštini Bosansko-podrinjskog kantona Goražde odigrali pravi politički ping-pong. Vlada je srušena u petak, 24. oktobra, a istog dana imenovana nova. Već u ponedjeljak, 27. oktobra, dakle tri dana kasnije, i ta je vlada oborena i postavljena nova. Međutim, ni ta vlada nije dugo izdržala – do 13. novembra, kada je zakazana vanredna sjednica Skupštine na kojoj je imenovana još jedna nova vlada. Tako je BPK dobio tri vlade u manje od mjesec dana. 

Sličan proces zabilježen je i u aprilu prošle godine u Tuzlanskom kantonu, gdje je vlada potrajala svega nekoliko dana, upravo preko vikenda. 

Fenomen vikend-vlada najbolje oslikava šaroliki svijet kantonalnih zastupnika, opskurnih stranaka, lokalnih moćnika, mladih idealista i premazanih političkih lisaca. Primjer apsurda svakako je tuzlanska vikend-vlada, nastala zbog izbora u Mjesnoj zajednici Šerići kod Živinica. 

Prije nekoliko dana objavili smo tekst Ne trebaju nam zatvorene liste, nego viši izborni prag, u kojem smo se, između ostalog, osvrnuli i na potrebu podizanja cenzusa barem na nivou kantona. 

Naime, zbog specifičnog uređenja Federacije BiH i Doma naroda FBiH, moguće je da lokalni političar sa svega nekoliko stotina glasova utječe na izgled ne samo kantonalne nego i buduće federalne vlade. Trenutni cenzus je 3 %. 

Također, važno je istaći da povećanje cenzusa na 5 % ne bi ugrozilo ni političke predstavnike Bošnjaka u Kantonu 10, ni političke predstavnike Hrvata u Zeničko-dobojskom kantonu. Naprimjer, probosanske stranke u Kantonu 10, SDA i SDP, osvojile su po dva zastupnika svaka (SDA 6,45%, SDP 6,10%), dok je lista HDZ-a u ZDK-u, s 6,99% osvojenih glasova, osigurala tri zastupnička mjesta. 

Povećanje cenzusa doprinijelo bi stabilnijim kantonalnim vladama i istisnulo bi iz igre takozvane „žetončiće". To, doduše, ne garantuje postojanje stabilnih vlada, prije svega zbog dinamike kantonalnih politika, ali bi zasigurno smanjilo broj njihovih smjena.