Sutra ističe rok za kompenzacijske liste: Trenutak kada se dijele sigurne karte za parlamente 

Rok za podnošenje kandidatskih listi za kompenzacijske mandate ističe sutra, 5. augusta, naveli su iz Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.  

Riječ je o listama koje politički subjekti predaju nakon što im budu ovjerene redovne kandidatske liste, a s kojih se, prema unaprijed utvrđenom redoslijedu kandidata, dodjeljuju takozvani kompenzacijski mandati.  

Na tim listama mogu se naći isključivo imena kandidata koji se već nalaze na redovnim listama koje je stranka ili koalicija predala za jednu ili više višečlanih izbornih jedinica, s tim da kandidat može biti s liste bilo koje višečlane jedinice istog entiteta i za isti izborni nivo.  

Kada provjere i ovjere budu završene, CIK BiH će sve ovjerene liste do 20. augusta objaviti u dnevnoj štampi, službenim novinama i na internet-stranici izbori.ba. 

Kompenzacijski mandati postoje da bi konačan sastav zakonodavnih tijela što vjernije odražavao stvarnu volju birača, a definisani su Izbornim zakonom BiH koji propisuje i tačnu matematičku formulu po kojoj se raspodjeljuju.  

Njihova osnovna svrha je da isprave nesrazmjere koje neizbježno nastaju zbog toga što je država podijeljena na više izbornih jedinica, u kojima ista količina glasova ne donosi uvijek isti broj mandata. 

Najlakše je zamisliti entitet u kojem se ukupno dodjeljuje stotinu poslaničkih mjesta. Neka politička opcija čije je biračko tijelo razliveno po čitavoj teritoriji, podjednako prisutno u gotovo svakoj izbornoj jedinici, često upravo zbog rasprostranjenosti u pojedinim sredinama ostaje bez direktnog mandata za samo desetak ili dvadesetak glasova razlike.  

Kada se poslije prvog kruga saberu rezultati iz svih jedinica, takva stranka može na kraju osvojiti znatno manje mjesta nego što bi joj pripadalo prema ukupnom broju osvojenih glasova na nivou cijelog entiteta. S druge strane, stranka čiji su birači zbijeni u svega nekoliko snažnih uporišta može direktnim putem osvojiti više mandata nego konkurent, iako je ukupno prikupila manje glasova. Bez ispravke, u parlamentu bi na kraju bila zastupljenija opcija koju je zapravo podržao manji dio birača. 

Baš zato postoji dodatni korak u kojem se, nakon što se saberu svi glasovi na nivou entiteta, utvrđuje koliko bi mandata svaka stranka trebala imati da tačno odgovara njenom ukupnom izbornom rezultatu.  

Onoj stranci kojoj direktnih mandata nedostaje da dostigne taj procenat, razlika se nadoknađuje upravo sa njene kompenzacijske liste. Na taj način svaki glas, bez obzira gdje je i kome dat, na kraju podjednako utječe na konačan sastav parlamenta, a izbjegava se da neka stranka bude ozbiljno zakinuta ili, obrnuto, neopravdano prekomjerno nagrađena samo zbog toga kako su njeni glasovi geografski raspoređeni 

Političke stranke i koalicije još prije samog izbornog dana dostavljaju CIK-u posebnu rang-listu kandidata, a ukoliko subjekat ostvari pravo na kompenzacijske mandate, oni se dodjeljuju striktno po redoslijedu s te liste, počevši od vrha.  

Birači na taj redoslijed nemaju nikakav utjecaj niti ga mogu mijenjati preferencijalnim glasanjem. Da bi stranka ili koalicija uopće ušla u računicu za ove mandate, mora preskočiti izborni prag od tri posto ukupnih važećih glasova u entitetu za koji je kompenzacijska lista predata.  

Zbog svega toga se za pozicije na vrhu ovih listi vodi žestoka unutarstranačka borba, jer one praktično garantuju ulazak u parlament, a istovremeno upravo ti mandati često prevagnu prilikom sklapanja parlamentarnih većina. 

Prema Izbornom zakonu BiH, iz Federacije BiH se u državni Parlament bira ukupno 28 zastupnika, od čega je 21 direktan mandat, a sedam kompenzacijskih. Iz Republike Srpske stranke dobijaju devet direktnih i pet kompenzacijskih mandata. Kada je riječ o entitetskim parlamentima, od 98 mandata u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH između 23 i 27 posto otpada na kompenzacijske mandate, dok je sličan omjer i u Narodnoj skupštini RS-a. 

Kompenzacijski mandat u državni parlament tada je pripao Miri Pekiću iz PDP-a, Nenadu Grkoviću sa liste Za pravdu i red Nebojše Vukanovića, Čedomiru Stojanoviću iz Demokratskog saveza-DEMOS, Edinu Ramiću iz SDA i Milanu Petkoviću iz Ujedinjene Srpske. 

Sa federalne strane kompenzacijski mandat u državni parlament dobili su Safet Kešo iz SDA, Slavko Matić iz HDZ BiH i Milan Dunović iz Demokratske fronte. Narod i pravda je tada osvojila čak dva kompenzaciona mandata, koja su pripala Nihadu Omeroviću i Miji Karamehić-Abazović, koja je u međuvremenu napustila NiP i danas je članica Naše stranke.  

Kompenzacijski mandat pripao je i Predragu Kojoviću iz Naše stranke, dok je ispred stranke NES-Za nove generacije preko kompenzacije u državni parlament najprije ušao Zlatko Miletić, ali kako je on kasnije izabran u Dom naroda, njegovo mjesto u Predstavničkom domu preuzela je Elvisa Hodžić. 

Na izborima 2022. godine u federalni parlament je preko kompenzacijskih listi ukupno ušlo 25 zastupnika. SDA je dobila pet kompenzacijskih mandata, koji su pripali Adnanu Efendiću, Fahrudinu Skopljaku, Harisu Šabanoviću, Keneli Zuko i Ivici Šariću.  

SDP je osvojio četiri kompenzaciona mandata, a preko njih su u parlament ušli Lana Prlić, Senad Subašić, Siniša Dukić i Ivan Boban. Koalicija okupljena oko HDZ-a dobila je tri kompenzaciona mandata, koja su pripali a Mariju Karamatiću, Ivi Vincetiću i Delfi Dejanović.  

Lista Željko Komšić – Za građansku državu osvojila je dva kompenzacijska mandata, koja su pripala Marijani Hrvić-Šikuljak i Amiru Ibroviću. Koalicija Povjerenje, koju čine Narod i pravda i SPU BiH, dobila je čak četiri kompenzaciona mandata, a preko njih su ušli Alma Beganović, Rasim Smajlović, Halil Bajramović i Suada Halilović.  

Naša stranka je također osvojila četiri mandata, koja su pripala Damiru Nikšiću, Mirsadu Čamdžiću, Mirjani Marinković-Lepić i Amiru Puriću. NES – Za evropsku BiH dobio je jedan kompenzacioni mandat koji je pripao Mirzi Bataloviću, dok je Stranka za Bosnu i Hercegovinu osvojila dva mandata, koja su pripala Edini Gabeli i Safetu Omeroviću. 

Ono što ovu raspodjelu čini posebno zanimljivom jeste broj glasova s kojim su pojedini kandidati na kraju osvojili poslaničko mjesto. Tako je naprimjer Ivan Boban iz SDP-a u Parlament Federacije BiH ušao je sa svega 261 glasom, dok je Suada Halilović iz Naroda i pravde ušla s još manje, tek 197 glasova. Manje od hiljadu glasova imali su i Marijana Hrvić-Šikuljak 887 i Amir Ibrović 807 glasova, oboje iz Demokratske fronte. Sličan je slučaj i sa Almom Beganović, koja je iz redova NiP-a osvojila 551 glas, i Rasimom Smajlovićem, koji je do mandata došao sa 499 glasova.  

Kompenzacijski mehanizam je na taj način omogućio da u Federalni parlament uđu kandidati koji sa tolikim brojem glasova ne bi mogli osvojiti mandat ni u jednoj kantonalnoj skupštini, pa ni u Bosanskopodrinjskom kantonu, gdje je registrovano najmanje birača u cijeloj Federaciji. 

Kada je riječ o Narodnoj skupštini Republike Srpske, Savez nezavisnih socijaldemokrata je 2022. godine preko kompenzacije osvojio dva mandata, jednako kao i PDP – Partija demokratskog progresa, Pokret za državu i Demokratski savez-DEMOS. Ujedinjena Srpska dobila je jedan kompenzacioni mandat, dok je lista Za pravdu i red Nebojše Vukanovića osvojila dva.  

Demokratski narodni savez je bio najuspješniji u ovoj kategoriji, s čak četiri kompenzaciona mandata, dok je koalicija Narodna partija Srpske – Darko Banjac – PUS – Prva SDS osvojila dva mandata. SPS – Socijalistička partija Srpske dobila je tri kompenzaciona mandata. 

Iako kompenzacijske liste birači nikada ne vide na glasačkom listiću niti ih mogu izravno birati, upravo je sutrašnji datum trenutak u kojem se odlučuje ko će od „odanih stranačkih kadrova“ dobiti gotovo zagarantovano mjesto u parlamentu.  

Primjeri iz 2022. godine pokazuju da kompenzacijski mandati nisu marginalna kategorija, nego su desetinama zastupnika u državnom, federalnom i entitetskom parlamentu RS omogućili ulazak u zakonodavnu vlast, a nerijetko su upravo ti glasovi na kraju presudili i pri sklapanju parlamentarnih većina.