Suša paralizovala Evropu, Dunav i Rajna nikad plići

Višemjesečni izostanak padavina, ekstremni toplotni talasi i rekordno visoke ljetne temperature u potpunosti su isušili vodene tokove širom Evrope. Od Holandije na zapadu do Crnog mora na istoku, najveći evropski riječni putevi, Dunav i Rajna, pali su na historijski najniže nivoe.

Pored ogromnih ekonomskih gubitaka i prijetnje energetskim sistemima, povlačenje vode ogolilo je riječna dna i na svjetlo dana iznijelo nevjerovatna otkrića: od kosti mamuta i ratnih bombi, pa sve do ukradenih automobila.

Ekonomske procjene predviđaju da bi štete uzrokovane sušama i vrućinama u evropskoj privredi do 2029. godine mogle dostizati i do 126 milijardi eura godišnje.

Jedna od najozbiljnijih posljedica ekstremne suše jeste nemogućnost adekvatnog hlađenja energetskih postrojenja. Po prvi put u svojoj historiji, Mađarska i Rumunija bile su primorane obustaviti rad ili drastično smanjiti kapacitete nuklearnih elektrana koje se hlade vodom iz Dunava.

Mađarska nuklearna elektrana "Paks", stara 44 godine, pokriva gotovo polovinu mađarskih potreba za strujom, postepeno je smanjivala proizvodnju na reaktorima, da bi premijer Péter Magyar najavio njeno potpuno gašenje. Dodatni kvar u najvećoj mađarskoj elektrani na gas u Százhalombatti samo je produbio energetski deficit. Vlasti su apelovale na građane da smanje potrošnju u večernjim satima, ugase klima-uređaje i izbjegavaju punjenje električnih vozila, dok je industriji naređena štednja.

Nuklearna elektrana "Cernavodă“ u Rumuniji je zbog izuzetno nepovoljnih hidroloških prilika privremeno ugasila jedan reaktor, dok se drugi teškom mukom održava u pogonu uz konstantan rizik od potpunog prekida rada. Zbog smanjenja protoka rijeke, vodostaj u području Cernavode opadao je brzinom od 2 do 3 centimetra dnevno, stvarajući ogroman pritisak na rashladni sistem elektrane.

Zbog toga su vlasti prvo ugasile jedan reaktor, a zatim je reagovala i rumunska vojska. Sa 180 kilograma eksploziva vojska je uništila stijenu Parjoaia kako bi usmjerila veći protok vode prema elektrani i olakšala plovidbu te radove na jaružanju rukavca Stari Dunav.

Vršilac dužnosti ministra odbrane Radu Miruța potvrdio je da je akcija bila uspješna i da se dizalicama uklanjaju odvojeni dijelovi stijene. Hidrolozi procjenjuju da će protok rijeke ostati na kritično niskom nivou, znatno ispod višegodišnjeg augustovskog prosjeka.

Pored nuklearki, suša pogađa i druge dijelove Evrope. Francuska strahuje od najslabijeg uroda kukuruza u posljednjih pola stoljeća, dok je sedam grčkih otoka proglasilo vanredno stanje zbog nestašice vode.

Plovidba ključnim evropskim tranzitnim rutama gotovo je u potpunosti obustavljena.

U njemačkom gradu Kelnu vodostaj Rajne pao je ispod rekordnog minimuma iz 2018. godine. Teretni brodovi koji spajaju švicarska, njemačka i holandska industrijska središta s lukom u Rotterdamu primorani su ploviti sa svega 20% do 30% kapaciteta kako ne bi ostali nasukani. Smanjen transport sirovina poput uglja, rude i naftnih derivata već uzrokuje pad njemačke industrijske proizvodnje.

Oko trećine Holandije nalazi se ispod nivoa mora, a tamošnji nasipi gube vlagu i slabe, zbog čega posebne patrole svakodnevno pretražuju teren radi popravke pukotina. Zbog prodiranja slane vode u poljoprivredno zemljište, farmerima je zabranjeno pumpanje vode iz kanala.

U Budimpešti je vodostaj Dunava izmjeren na svega 23 centimetra (daleko ispod dosadašnjeg rekorda od 33 cm). Od Slovačke do Bugarske i Srbije, stotine teretnih i turističkih brodova ostale su zarobljene na suhom, a policija je kod bugarskog grada Vidina morala evakuisati 186 turista s nasukanog kruzera.

Ekstremno povlačenje vode razotkrilo je davno zaboravljene objekte i arheološke raritete duž riječnih korita.

U selu Rjahovo na sjeveru Bugarske, mještanin je na isušenom dnu Dunava pronašao kosti mamuta ledenog doba, što su potvrdili i arheolozi iz muzeja u Ruseu.

U Budimpešti je povlačenje vode pri podnožju Margaretinog mosta otkrilo aviobombu iz Drugog svjetskog rata, zbog čega je most bio privremeno zatvoren. Sličan slučaj zabilježen je i u Hrvatskoj, gdje je u koritu Drave kod željezničkog mosta u Podravlju (Osijek) pronađena avionska bomba iz istog perioda

A na mađarskom dijelu Dunava u mjestu Szob, iz vode je izvučena olupina Opel Corse koja je ukradena još u septembru 2013. godine. Vozilo je pronađeno svega stotinjak metara od kuće vlasnika.

Analiza organizacije World Weather Attribution ukazuje na to da sami izostanak padavina u proljetnom periodu nije bio direktno neuobičajen, ključni pokretač ove katastrofe jesu ekstremno visoke temperature. Atmosfera usljed vrućine pojačano izvlači vlagu iz tla, rijeka i akumulacija.

Naučnici i klimatolozi upozoravaju da ovo više nije prolazna anomalija, već kontinuirani trend koji će se iz godine u godinu pogoršavati.

A riječne službe i gorske službe spašavanja upozoravaju građane i kupače na oprez -  skrivene rupe, izronjene stijene i nepredvidive dubine u plićacima čine presušena riječna korita izuzetno opasnim terenom.