Kovačević prijavio Cvitanovića za negiranje UZP-a

Kandidat Demokratske fronte za člana Predsjedništva BiH Slaven Kovačević podnio je krivičnu prijavu protiv Ilije Cvitanovića, delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, zbog postojanja osnova sumnje da je prekršio Krivični zakon BiH, poričući presude Haškog tribunala.

Kovačević tvrdi da je Cvitanović javnim poricanjem, grubim umanjivanjem ili pokušajem opravdavanja zločina utvrđenih pravosnažnom presudom Haškog tribunala počinio krivično djelo iz člana 145a. stav (3), u vezi sa stavom (4), stavom (5) i stavom (7), Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, odnosno drugo krivično djelo koje nadležno tužilaštvo utvrdi nakon provedenih provjera.

U prijavi se navodi da je dana 26. 07. 2026. godine, tokom televizijske emisije ISTRAGA SEDMICE na TV kanalu Hayat, Ilija Cvitanović, odgovarajući na pitanja novinara Avde Avdića o pravosnažnim presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u predmetu „Prlić i drugi“, izjavio:

Ilija Cvitanović: „Kakav UZP. To ne postoji.“

Avdić: „To je presudio Haški tribunal.“

Ilija Cvitanović: „To je politička presuda.“

Avdić: „Koja je razlika između Vas i Dodika koji negira presude za genocid?“

Ilija Cvitanović: „Kakav UZP?“

Avdić: „Negirate presude. To je krivično djelo.“

Po ocjeni Kovačevića, izjave izrečene su javno, u televizijskoj emisiji, nakon što je prijavljeni izričito suočen sa činjenicom da je riječ o pravosnažnoj presudi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

Umjesto da prihvati presudu Međunarodnog krivičinog suda za bivšu Jugoslaviju u predmetu „Prlić i drugi“ i to bez pravno neutemeljene vlastite interpretacije, prijavljeni je presudu označio kao „političku“, ponovio da „UZP (misli se na kvalifikaciju: udruženi zločinački poduhvat) ne postoji“, a potom, nakon što mu je voditelj rekao: „Negirate presude. To je krivično djelo.“, nije osporio takvu konstataciju niti se od nje ogradio.

Naprotiv, odgovorio je riječima: „Prijavite me“, koristeći vlastiti cinizam i vidno političku funkciju kao političku formu negacije pomenute presude i pri tome, izvjesno i svjesno, u cijelosti, devalvirao postojeći Krivični zakon Bosne i Hercegovine i ulogu pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine u ovoj svari, smatrajući se da je svojim političkim položajem u njegovoj vlastitoj percepciji stvorenim političkim autoritetom iznad njih i, posebno, iznad važećih zakona u Bosni i Hercegovini. 

U prijavi se podsjeća da je Žalbeno vijeće MKSJ potvrdilo gotovo sve osuđujuće zaključke prvostepenog vijeća i sve izrečene kazne iz prvostepene presude protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića.

Navodi se i da dio sudske presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju iz Haga o postojanju UZP-a nije niti može biti izdvojena politička ocjena, nego dio pravosnažno utvrđene individualne krivične odgovornosti lica iz susjedne Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kao pravosnažna činjenica, u potpunoj suradnji, planom i ciljem uz taksativno utvrđene i činjenično utvrđene zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.