Begija Smajić: Političari 11. jula dođu, uslikaju se i odu, a Srebrenica ostane sama

Potpredsjednica Stranke za Bosnu i Hercegovinu Begija Smajić Vejzović gostovala je u emisiji BHT1 uživo, gdje je govorila o položaju Bošnjaka Republici Srpskoj, životu u Srebrenici, očuvanju identiteta, obrazovanju na bosanskom jeziku, zapošljavanju, ali i političkim prilikama uoči predstojećih izbora.

Na početku razgovora istakla je da termin „povratnik“ više ne bi trebalo posebno naglašavati.

"Djeca koja su se rodila nakon našeg povratka danas su punoljetna. Mislim da je riječ ‘povratnik’ postala suvišna", kazala je Smajić Vejzović.

Govoreći o životu u Srebrenici, naglasila je da građanima nisu potrebni apstraktni politički govori i obećanja, već konkretna rješenja koja će omogućiti ostanak ljudi na svojim ognjištima.

"Nama treba jasan plan po kojem ćemo graditi sigurnu budućnost za našu djecu. Budućnost u kojoj nijedna majka više neće doživjeti da ukopa svoju djecu, kao što je bio slučaj s majkom Hatidžom Mehmedović", rekla je.

Kao jedan od najvećih problema izdvojila je zapošljavanje mladih. Istakla je da kao prosvjetni radnik učenike ohrabruje da ostanu živjeti u Srebrenici i drugim povratničkim sredinama, ali da ih nedostatak radnih mjesta na kraju primorava na odlazak.

"Nemamo nikakav plan kako zadržati one koji su se vratili. Odlazi nam omladina i bojim se da ćemo doći u situaciju da više neće biti Bošnjaka na prostoru entiteta Republika Srpska", upozorila je.

Dodala je kako se politička pažnja prema Srebrenici uglavnom svodi na obilježavanje godišnjice genocida.

"Političari 11. jula dođu, uslikaju se pred kamerama i odu, a Srebrenica ostane sama, bez osnovnih sadržaja koji bi pokazali da je ovdje moguć normalan život", kazala je.

Komentarišući odluku Vijeća naroda Republike Srpske u vezi sa zabranom simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine, ocijenila je da vlasti u tom entitetu osporavaju sve što predstavlja identitet Bošnjaka.

"Smeta im sve što je dio našeg identiteta – od zastave s ljiljanima do bosanskog jezika. Sve su to pokušaji da i ono malo Bošnjaka koji danas žive na području Republike Srpske napuste taj prostor", rekla je.

Govoreći o statusu bosanskog jezika, istakla je da bi njegovo izučavanje trebalo biti jedno od pitanja o kojem će se odlučno pregovarati prilikom formiranja vlasti na državnom nivou. Podsjetila je da djeca u Srebrenici uče bosanski jezik, dok učenici iz Konjević Polja nastavu pohađaju u Novoj Kasabi kako bi mogli učiti na svom maternjem jeziku.

"Što se više osporava bosanski jezik, djeca ga sve više vole i sve su svjesnija njegovog značaja", rekla je.

Osvrnula se i na negiranje genocida u Srebrenici, ocijenivši da je takvih slučajeva manje nakon izmjena Krivičnog zakona kojima je negiranje kažnjivo, ali da će biti potrebno mnogo vremena da takve pojave potpuno nestanu.

"Brine me poruka koju mladi dobijaju kada vide veličanje ratnih zločinaca. Kao nastavnik vjerujem da ih moramo učiti da nijedan rat ne donosi ništa dobro i da samo međusobno poštovanje može donijeti trajni mir", istakla je.