Atul Gawande, američki hirurg, bivši pomoćnik administratora USAID-a za globalno zdravstvo i dugogodišnji saradnik The New Yorkera, u intervjuu koji je dao glavnom uredniku časopisa Davidu Remnicku iznio je procjenu razmjera katastrofe: ukidanje američke pomoći moglo je već prouzrokovati oko 700.000 dodatnih smrti. Gawande priznaje da broj nije popis umrlih, već rezultat dvaju odvojenih statističkih modela. Njegov tim je, međutim, prikupio podatke o 1.200 imenovanih osoba čija je smrt neposredno povezana s obustavom pomoći.
USAID je imao dovoljno razloga za ozbiljnu reformu. Novac američkih poreznih obaveznika završavao je u promašenim projektima, kod preskupih posrednika i u programima čiji se učinak teško dokazivao.
DOGE, Trumpova inicijativa za smanjenje državne administracije i potrošnje, čije je javno lice bio Elon Musk, ugasio je više od 80 posto programa USAID-a, raspustio osoblje i ostatke sistema prebacio State Departmentu. Sama fiskalna korist bila je daleko skromnija od političke predstave: USAID je 2024. potrošio 21,7 milijardi dolara, odnosno 0,3 posto ukupne federalne potrošnje. Za taj novac Sjedinjene Države održavale su mrežu klinika, laboratorija, skladišta i lokalnih partnera koju nije moguće ponovo sastaviti jednim potpisom.
Prema studiji objavljenoj u časopisu The Lancet, programi USAID-a su između 2001. i 2021. godine spasili više od 91 milion života. Ako se rezovi nastave, do 2030. bi još 14 miliona ljudi moglo izgubiti život, uključujući 4,5 miliona djece mlađe od pet godina. Iako su to projekcije, njihova nesigurnost ne znači da posljedice izostaju.
Obustava programa protiv HIV-a, tuberkuloze, malarije i pothranjenosti povećava rizik od izbijanja novih epidemija i širenja bolesti koje ne poznaju granice. Istovremeno, politički vakuum nastao povlačenjem Washingtona iz globalnih zdravstvenih inicijativa brzo popunjava Kina, šireći svoj utjecaj u regijama u kojima je povjerenje prema SAD-u građeno decenijama.