Sunovrat Elektroprivrede BiH: Od regionalnog lidera do ovisnika o tuđoj struji

Stanje u Elektroprivredi Bosne i Hercegovine ponovo se našlo u centru pažnje nakon upozoravanja na finansijske izazove s kojima se preduzeće suočava. Izazove niko ne negira, ali su pogledi na uzroke ovog stanja različiti.

Zvaničnici, ali i stručnjaci, proteklih dana iz različitih uglova su analizirali poteze i propuštene prilike koje su dovele Elektroprivredu u ovu poziciju. A posljedice kroz smanjenu proizvodnju i potrebu za uvozom električne energije ne mogu se više ignorisati.

Federalni ministar rudarstva, industrije i energetike Vedran Lakić nedavno je detaljnije govorio o stanju u Elektroprivredi Bosne i Hercegovine tvrdeći da ideja Koncerna konstantno urušava energetski sistem Federacije BiH. Potvrdio je da Elektroprivreda jeste u problemima, ali navodi da ti problemi traju godinama.

Ministar pojašnjava kako je sistem plaćanja takav da rudnici ispostave Elektroprivredi avansnu fakturu za planiranu količinu uglja, a Elektroprivreda tu fakturu u cijelosti plati, iako često ne dobiju tu količinu.

Ističe i da su im „prethodnici ostavili rudnike u katastrofalnom stanju i na veoma niskim nivoom proizvodnje“, ali da se oni nisu pomirili s onim što su zatekli i da su krenuli putem oporavka rudarskog sektora.

Poručuje da su daleko od stabilne situacije, da nisu zadovoljni postignutim i da neće stati.

Na Lakićevo obraćanje reagovao je njegov prethodnik Nermin Džindić koji poručuje da u Elektroprivredi stanje nije naslijeđeno, već da je to rezultat aktuelne vlasti. Kazao je da su naslijedili punu kasu i deponije, ali da su u tri godine Elektroprivredu BiH doveli od izvoznika električne energije do kriznog režima i "otežane likvidnosti".

Bivši premijer Fadil Novalić prije nekoliko godina kazao je da je na računu Elektroprivrede ostalo 300 miliona KM.

Danas se saopćenjem oglasila i Elektroprivreda navodeći da je pad proizvodnje električne energije počeo 2018. godine. Obrazlažu i da su glavni razlozi negativnog rezultata nedostatak uglja, loša hidrološka situacija i povećani troškovi nabavke električne energije na tržištu. Jedan od razloga iskazanog gubitka je, dodaju, i prodajna cijena električne energije koja je manja od cijene koštanja.

„Aktuelna Uprava Elektroprivrede BiH je uz naslijeđene novčane gubitke, naslijedila i obaveze kao i nezahvalno stanje u rudnicima i iznos utvrđenih gubitaka, za koje je bilo potrebno angažovati novčana sredstva što je zahtijevalo i dodatni angažman na očuvanju likvidnosti“, saopćili su.

Ističu i da tekuće poslovanje Elektroprivrede BiH nije bilo i nije ugroženo, kao i da je ostvareni gubitak u potpunosti je pokriven iz rezervi, koje su višestruko veće od iskazanog gubitka.

Bivši direktor Elektroprivrede i stručnjak u ovoj oblasti Amer Jerlagić za !Odgovor ističe da Koncern nije nastao kao neki ad hoc projekat, nego kao strateški projekat koji je trebao osigurati dugoročnu, sigurnu i stabilnu eksploataciju uglja za nove blokove u termoelektranama Tuzla ( blok 7) i Kakanj (blok 8).

„Naravno, za takve aktivnosti trebalo je uraditi niz prethodnih radnji, a jedna od osnovnih je bila restrukturiranje rudnika unutar Koncerna. To se nije desilo, jer su nakon 2011. godine obustavljene gotovo sve aktivnosti oko restrukturiranja rudnika uglja u Koncernu EPBiH“, rekao je.

Pojašnjava se novac ulagao u nerestruktutirane rudnike, te da je to bilo kao bacanje novaca u rupu bez dna. Ogroman novac je bačen, ukazuje, a da se nije dobio nikakav pozitivan efekat.

Američka kompanija AT Kearny, koja je imala ugovor sa EPBiH da vodi restrukturiranje rudnika u Koncernu, dodaje Jerlagić, sugerisala je da se rudnici prvo moraju restrukturirati, pa tek onda u njih ulagati.

„To nije ispoštovano, jer je bilo lakše trošiti novce, kroz sistem javnih nabavki, nego brinuti o živim ljudima u rudnicima i njihovim sudbinama. Pored loših poteza sa rudnicima, vrlo malo ili gotovo ništa se nije uradilo u novom investicijskom ciklusu“, govori nam.

Dodaje da osim VE Podveležje, nije izgrađen ni jedan novi energetski proizvodni objekat, kao i da je uništen projekat bloka 7 u TE Tuzla. Elektroprivreda je, ističe, praktično ostala na starim termo bokovima u TE Tuzla i TE Kakanj, a planirani su bili blok 7 u TE Tuzla i blok 8 u TE Kakanj sa ukupno 750 MW instalirane snage i za preko 50% većom efikasnošću od starih blokova.

„Sve su ovo razlozi zbog čega se Elektroprivreda danas nalazi u ovako teškoj situaciji, bez dovoljno vlastite proizvodnje, sa obavezama kupovine i uvoza el. energije. Praktično od lidera u proizvodnji i prodaji el. energije na međunarodnom tržištu, postali smo ovisni o kupovini i uvozu“, zaključuje Jerlagić.