Obećanja bez pokrića: Šta je ostalo od trgovinskog sporazuma EU i SAD-a?

Kada su Ursula von der Leyen i Donald Trump postigli trgovinski sporazum u njegovom golf-klubu u Turnberryju u Škotskoj prošlog jula, međusobno su dali velika obećanja - da će smanjiti carine, povećati kupovinu energenata, ublažiti zelene i tehnološke propise te sarađivati u oblasti umjetne inteligencije.

Gotovo godinu dana kasnije, mnoga obećanja data u Turnberryju pokazuju se teškim za ispuniti. Neka od njih - poput obećanja Ursule von der Leyen da će evropske kompanije do 2028. godine kupiti američku energiju u vrijednosti od 750 milijardi dolara - od samog početka nisu bila realna, piše Politico.

Dok se mastilo na zakonima koje je EU usvojila kako bi ispunila svoj dio dogovora još nije ni osušilo, Brisel i Washington već istražuju nova područja moguće saradnje. Međutim, s obzirom na to da Trump čas pokazuje naklonost, a čas neprijateljski stav prema Evropi, uvijek postoji mogućnost da se sporazum raspadne.

Brisel, sa svoje strane, tvrdi da ostaje posvećen sporazumu.

"Transatlantsko partnerstvo i dalje predstavlja jedan od temelja naših ekonomija. Njegova dugoročna snaga zavisit će od toga da obje strane ispune svoje obaveze i buduće izazove rješavaju na pragmatičan i uravnotežen način", izjavio je povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič u saopćenju za POLITICO.

"Mi smo ispunili svoje obaveze i očekujemo isto od Sjedinjenih Američkih Država".

Gornja granica carina od 15 posto na izvoz iz EU u SAD predstavlja ključni element sporazuma iz Turnberryja.

Zauzvrat za tu nižu osnovnu carinsku stopu, Brisel se obavezao na niz ustupaka - od ukidanja carina na američke industrijske proizvode do smanjenja regulatornog opterećenja za američke kompanije te povećanja kupovine američke energije i čipova za umjetnu inteligenciju.

Međutim, dogovor na kojem se taj sporazum zasniva sada je doveden u pitanje. Prvobitne Trumpove „recipročne“ carine u februaru je poništio Vrhovni sud SAD-a, a privremena zamjenska mjera uskoro ističe. Kako bi zamijenio te ukinute carine, Washington je pokrenuo nekoliko trgovinskih istraga na osnovu pravno čvršćeg Člana 301 američkog Zakona o trgovini iz 1974. godine.

Nove carine koje bi mogle proizaći iz tih istraga - od kojih administracija Donalda Trumpa namjerava barem dio uvesti do 24. jula - mogle bi dovesti u pitanje dogovorenu gornju granicu od 15 posto, uprkos uvjeravanjima trgovinskog predstavnika Jamiesona Greera evropskim partnerima da ona neće biti prekoračena.

Dodatnu neizvjesnost izazvala je nova istraga o njemačkoj politici određivanja cijena lijekova, kao i mogućnost pokretanja istraga o porezima na digitalne usluge koje primjenjuju pojedine države članice EU.

„Transatlantski odnosi i dalje će ostati nestabilni“, rekao je Matthias Jørgensen, glavni zvaničnik Evropske komisije za trgovinske odnose sa SAD-om, obraćajući se zastupnicima Evropskog parlamenta.

"Svjedočili smo nedavnim potezima Sjedinjenih Američkih Država usmjerenim prema pojedinim državama članicama zbog poreza na digitalne usluge, kao i pokretanju istrage prema Članu 301 o određivanju cijena farmaceutskih proizvoda. Iako se ta istraga trenutno odnosi samo na Njemačku, ne može se isključiti mogućnost pokretanja istraga i protiv drugih država članica", rekao je.

Svako kršenje sporazuma moglo bi izazvati protumjere Brisela u skladu sa zaštitnim mehanizmima koje su zastupnici Evropskog parlamenta ugradili u sporazum iz Turnberryja. Evropska komisija je, u međuvremenu, prošle sedmice Washingtonu dostavila listu izvoznih proizvoda u vrijednosti od 115 milijardi eura za koje traži niže američke carine, uključujući medicinske uređaje, vino, žestoka pića, pivo, sir i maslinovo ulje.