Opozicijski zastupnik u Federalnom parlamentu Sanel Kajan još čeka odgovor premijera Nermina Nikšića na pitanje: koje je pravno utemeljenje i na osnovu kojeg zakona Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dodjeljuje milione KM mediju „koji se zove Radiotelevizija Herceg-Bosne“.
„Zašto se milioni maraka poreskih obveznika daju „za medij kojem Federacija Bosne i Hercegovine nije osnivač, za medij u kojem Federacija Bosne i Hercegovine nema vlasnički udio“, pitao je javno Kajan.
Nikakvog odgovora nema, a po svemu sudeći, kao i bezbroj puta do sada, neće ga ni biti.
Jer, to je stil i način rada Vlade Nermina Nikšića u posljednje tri godine.
Puna, dosljedna, bahata, neodgovorna netransparentnost i ignoriranje javnosti i entitetskog Parlamenta.
Nikšić će morati položiti račune
Teško se zaista sjetiti kada je premijer posljednji put govorio u Parlamentu ili izašao pred novinare na neku press konferenciju.
Poput autokrata u nedemokratskim režimima, njegovi strogo dirigirani i kontrolirani javni nastupi događaju se isključivo u medijima koje kadrovski potpuno kontrolira njegova partija ili u onima koji se izdašno i koruptivno finansiraju novcem javnih preduzeća.
Ono malo slobodnih medija, koji nisu pod finansijskom i kadrovskom kontrolom vlasti, iako prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama imaju neotuđivo pravo dobijanja i priopćavanja informacija od javnog interesa, u pravilu se na najbrutalniji mogući način omalovažavaju i onemogućuju u svom radu.
Nezakonite milionske donacije Radioteleviziji „Herceg-Bosne“, koje su prema dobro informiranim izvorima kamuflirana finansijska injekcija Draganu Čoviću u predizbornoj kampanji, ni po jednom parametru nije moguće javno braniti, pa stoga Nikšićev kalkulantski i kukavički bijeg od ove teme, iako veoma riskantan, može biti jedini mogući odgovor opozicijskom zastupniku.
Jer taj potez Vlade nema legalnog utemeljenja i ne može se na bilo koji način braniti.
Kao što se od nekog budućeg, nadajmo se slobodnog pravosuđa, premijer neće moći odbraniti. Računi će se, kad tad, morati položiti.
Kao što slijedi polaganje računa za potpuni kolaps i propast energetskog sektora.
Hoće li biti redukcije struje?
Javnost s pravom pita, zar je moguće da premijer Federacije, koji se posljednjih sedmica bezobrazno i nepristojno do skaradnosti, šepurio po dijelu javnog servisa u dresu Edina Džeke, ne osjeća ni trunku obaveze i odgovornosti da izađe pred javnost i odgovori kako se moglo dogoditi da entitetske elektroprivrede u ovom trenutku imaju dug od milijardu maraka, kako je prije nekoliko dana saopćio njegov ministar.
Kako je javno preduzeće, koje je poslovalo pozitivno i bilo izvoznik električne energije, došlo u situaciju teškog gubitaša te da se građani pitaju slijedi li nam „kubanski scenarij“ i „hoće li Sarajevo uskoro, poput Havane, biti primorano na redukcije struje“?
Ko je odgovoran za katastrofalnu i potpuno promašenu kadrovsku politiku, ko je, primjerice, odgovoran za činjenicu da su u Nadzorni odbor Elektroprivrede BiH imenovani nekompetentni i nestručni nastavnici historije ili stručnjaci apsolutno nekompatibilnih vještina za vođenje ovako važne kompanije?
Odgovore od premijera na ta pitanja javnost još čeka, kao što čeka adekvatan stav Nermina Nikšića o upadu evropskih istražitelja u Autoceste Federacije BiH i katastrofalnim posljedicama razorne korupcije u ovoj kompaniji od strateškog interesa.
Čović i Nikšić 2022, potpisavši osnovne smjernice za koaliciju. (Foto: FENA)
Nije se Nermin Nikšić, u svojstvu predsjednika najjače vladajuće stranke u Federalnom parlamentu, javno očitovao ni o brutalno kompromitiranom izboru sudaca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Ni jedno bitno pitanje, ni jedno „pitanje od javnog interesa“, kako stoji u Zakonu o slobodi pristupa informacijama, nije i neće dobiti konkretan odgovor, jer bahata vlast uživa u vlastitoj nedodirljivosti i koristi institucionalnu insuficijentnost društva nedoraslog osnovnim demokratskim načelima i tekovinama.
Svojevremeno je predsjednik Alija Izetbegović imao u Dnevnom avazu sedmičnu rubriku pod naslovom „Javnost pita – Izetbegović odgovara“ u kojoj je odgovarao na sva bitna i teška socijalna, ekonomska i politička pitanja.
Znam da je poređenje neprimjereno i prilično neumjesno, ali primjenjivo na aktuelnu situaciju premijerova rubrika bi se mogla zvati „Javnost (uzaludno) pita – Nikšić ne odgovara“.
Život nakon Trojke
Kontrolirano i kapilarno korumpirano pravosuđe, neslobodni, finansijski ovisni i do kraja kadrovski kontrolirani mediji, ugušeni nevladin sektor nakon povlačenja USAID-a, politički atrofirana i unutrašnjim problemima zaokupljena opozicija – poželjni su socijalni mizanscen svake, a kamo li ovako duboko pokvarene, neodgovorne, netransparentne, nedemokratske vlasti koju personificira premijer Nermin Nikšić, a toleriraju iz sebičnih interesa njegovi partneri iz tzv. Trojke.
Nažalost, činjenice o nezapamćeno katastrofalnom mandatu u kojemu je vladajuća koalicija dovela državu u potpuni ćorsokak, entitet Federaciju na rub potpunog političko-ekonomsko-finansijskog sloma, a Bošnjake, kao politički faktor, devastirala do tačke poniženja, gube se u maglama populizma bez jasnog strateškog odgovora kako zaustaviti daljnje propadanje, a potom pronaći adekvatna institucionalna dugoročna rješenja za dugi niz identificiranih teških problema.
Autor je dugogodišnji novinar i urednik. Bio je glavni urednik listova "Naši dani" i "Bosanski pogledi", jedan je od osnivača političkog magazina "Slobodna Bosna". Radio je kao urednik u nacionalnom sedmičniku "Ljiljan", bio višegodišnji glavni i odgovorni urednik "Dnevnog avaza", obavljao uredničke poslove na TV1 i Federalnoj televiziji. Od 2014. do 2025. bio je izvršni producent vijesti na Al Jazeeri Balkans. Objavljivao je u brojnim regionalnim i inozemnim medijima.