Diplomatska samoizolacija: Kijev okupio lidere regiona, BiH ostala po strani

Jučer, 15. jula, na Dan državnosti Ukrajine, u Kijevu je održan peti samit zemalja jugoistočne Evrope i Ukrajine.

Skup je okupio lidere država kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, od Zemalja zapadnog Balkana do Moldavije, s ciljem potvrde podrške Ukrajini u njenom otporu ruskoj agresiji.

Prije početka samita, lideri su na ceremoniji u Kijevu odali počast ukrajinskim vojnicima i narodu, naglašavajući značaj odbrane sigurnosti i demokratskih vrijednosti cijele Evrope.

Učesnici su usvojili zajedničku Kijevsku deklaraciju, kojom su se obavezali na nastavak političke, vojne, finansijske i sigurnosne podrške Ukrajini, kao i na pojačani pritisak na Rusiju te saradnju u obnovi ratom pogođene zemlje.

Dokument su potpisali predstavnici Albanije, Grčke, Moldavije, Rumunije, Hrvatske, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Bugarske.

Jedina zemlja koja nije potpisala deklaraciju je Srbija, koju je predstavljao predsjednik Aleksandar Vučić. Odgovarajući na pitanja o mogućim reakcijama Moskve i Beograda na njegov posjet Kijevu, Vučić je istakao da svoje stavove gradi u skladu sa zaštitom srpskih nacionalnih interesa.

 „Meni je i svima ostalima od velike važnosti da ovdje govorimo o ovome i o tome kakvi su naši politički stavovi, a to radim kako bih zaštitio srpske nacionalne interese. Naravno, uvijek slušam sve moguće primjedbe koje dolaze iz cijelog svijeta. Tako funkcionira demokratija“, poručio je Vučić za RTS.

Iako je Vučićev posjet Ukrajini i odbijanje potpisa dominiralo medijskim izvještajima, za Bosnu i Hercegovinu je daleko važnija činjenica da ponovo nije bila za stolom gdje se razgovara o regionalnom napretku i saradnji.

Pored Bosne i Hercegovine, samitu nije prisustvovalo ni Kosovo, država koju ne priznaju neke važne članice Unije.

Izostanak BiH, potpuno međunarodno priznate države, posebno je uočljiv s obzirom na to da je na prethodnim skupovima, održanim u Dubrovniku i Prištini, delegaciju BiH predvodila predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto. Iz Vijeća ministara BiH se do trenutka objavljivanja ovog teksta nisu oglašavali povodom izostanka s ovog važnog skupa.

Ovakav potez ili propust još jednom potvrđuje da se BiH udaljava od ključnih regionalnih procesa, ostavljajući prostor za pitanja o tome koliko je vanjska politika zemlje usklađena sa evropskim partnerima i kakva se poruka šalje izostankom s ovakvih događaja.