Sabor raspravljao o položaju Hrvata u BiH: Vlast brani rezoluciju, opozicija traži treći entitet

U Hrvatskom saboru održana je rasprava o Prijedlogu rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, koju su u proceduru uputili HDZ i Domovinski pokret (DP).

Iako dokument ima deklarativnu podršku većine desnih i vladajućih zastupnika, opozicija je oštro kritikovala konačni tekst, nazivajući ga ublaženim i nedovoljno odlučnim. Glasanje o usvajanju rezolucije očekuje se sutra.

Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava, koji je tokom sjednice branio rezoluciju kao predlagač, fokusirao se na historijsku ulogu hrvatskih vojnih snaga i problem preglasavanja.

“Moramo isticati važnost i ulogu HVO i Hrvatske vojske bez kojih ne bi bilo BiH u današnjem obliku, niti Hrvata, a pitanje je šta bi bilo sa Hrvatskom. Toga se ne trebamo sramiti, to je jedna časna uloga, To trebamo s ponosom isticati”, kazao je Peneva, dodajući da je uloga HVO-a bila ključna.

Osvrnuo se i na unutarhrvatske političke sukobe iz prošlosti: “Bilo je lutanja. Bilo je prokazivanja vrha Republike Hrvatske izdajnicima, odnosno agresorima”.

Penava je posebno naglasio treću tačku rezolucije, ističući problem izbora člana Predsjedništva BiH.

"Od 2006. imamo situaciju gdje Hrvatima drugi ljudi, pripadnici drugih naroda biraju predstavnika u Predsjedništvu te se na taj način manipulira svime onime što je potpisano", kazao je on.

Zastupnici Mosta i stranke Drito podržali su dokument, ali su tokom rasprave naglasili da je HDZ u potpunosti ublažio prvobitni tekst rezolucije. Nino Raspudić (Drito) bio je posebno oštar prema vladajućoj stranci, iznijevši tvrdnju da Izborni zakon BiH nije izmijenjen.

“Tresla se brda rodio se hrvatski vanjskopolitički miš. Najavljivao se viski, na koncu izašla kamilica, pa ste dodali HDZ-ov laksativ o evropskom putu BiH. Dakle, kamilica s laksativom”, kazao je Raspudić.

On je naveo da je HDZ uklonio svaku odlučnu rečenicu i prepustio se duhu diplomatije Mate Granića.

„HDZ je uklonio svaku rečenicu koja je mogla zvučati odlučno. Politički mlitavo. Domovinskom pokretu treba priznati jednu stvar. Uspjeli su skinuti maske i pokazati ‘Graničevštinu’ od koje HDZ ne odustaje. Duh diplomatije Mate Granića osovina je današnjeg odnosa HDZ-a prema BiH”, kazao je on.

Raspudić je pobrojao i ključne ustupke koje je HDZ napravio u tekstu: umjesto ranije „osude“ odluka visokih predstavnika sada se na njih samo „ukazuje“, odustalo se od izbornih jedinica na svim nivoima i fokusiralo samo na Predsjedništvo, izbrisano je oduzimanje nezakonitih državljanstava, uklonjeno je pominjanje da su BiH dijelili srpski i muslimanski predstavnici, te se odustalo od sankcija i korištenja veta u evropskim institucijama.

„Kakva se poruka šalje bh. Hrvatima“, upitao je Raspudić.

Nikola Grmoja je ispred Mosta najavio osam amandmana, ali i podršku rezoluciji, podsjećajući na devedesete godine i historijski kontekst Herceg-Bosne.

“Bosna i Hercegovina je domovina hrvatskog naroda. Ona je po svom ustavnom uređenju i hrvatska država. To je prvorazedno političko pitanje Hrvatske. Ne bi smjelo biti svedeno na rezolucije i deklaracije. U najtežim povijesnim trenucima Hrvati su pokazali da su spremni braniti svoja vijekovna ognjišta. Hrvatski narod je 90-tih je želio ostvariti svoju slobodu izvan Jugoslavije. Kroz HZ HB a kasnije HR HB Hrvati su se politički i vojno organizovali kako bi odbranili sebe i svoj povijesni prostor. U dobroj namjeri i sa širim hrvatskim interesom prihvatili su postojanje BiH. Hrvatska je bila među prvim državama koaj je priznala BiH i otvorila ambasadu u opklokjenom Sarajevu”, kazao je Grmoja.

Njegov stranački kolega Miro Bulj zatražio je da se u dokument uvrsti i jasan zahtjev za formiranjem trećeg entiteta, tvrdeći da će u suprotnom „unitaristi satrati Hrvate“.

Predstavnik HSLS-a Dario Hrebak upozorio je na neravnopravnost unutar BiH.

“Njihova ravnopravnost je pitanje stabilnosti i opstojnosti Bosne i Hercegovine. Pitanje legitimnog predstavljanja ostaje jedno od ključnih. Kada jedan narod ne može birati svoje predstavnike govorimo o demokratskom deficitu. Potrebno je decentralizovati Bosnu i Hercegovinu”, kazao je Hrebak.

Oštra kritika predlagačima stigla je od predsjednika Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorada Pupovca, koji je optužio Domovinski pokret za političko licemjerje i dvostruke aršine kada su u pitanju prava manjina i konstitutivnih naroda.

“Domovinski pokret u Hrvatskoj na izborima radi Srbima ono što ne bi htio da se radi Hrvatima u BiH. On nalazi podobne Srbe koji će biti na njihovoj listi, naprimjer u Gradskom vijeću Vukovara. Pomoću njih će osigurati većinu…Proigrali ste svoje ‘vukovarske karte’ držeći taj grad taocem svoje politike. Proigrali ste antisrpske karte. Sada ste se dohvatili hrvatskih bosanskohercegovačkih karti. Manite se toga. Jer to su opakije od svih s kojima ste do sada imali priliku igrati”, zaključio je Pupovac.