Počela procedura izbora novog reisul-uleme, poznata prva tri imena

Izbori za reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini zvanično su raspisani 18. aprila ove godine, a konačnu odluku o kandidatima donijet će Sabor Islamske zajednice na sjednici zakazanoj za 5. septembar.

Aktuelni reisul-ulema, Husein-ef. Kavazović, ne može se ponovo kandidovati jer Ustav IZ u BiH propisuje da ista osoba ovu funkciju može obavljati najviše dva puta uzastopno, što je on svojim reizborom već ispunio.

Do septembarske sjednice, nadležni organi provest će precizno definisane procedure u skladu s Ustavom i Pravilnikom o izboru reisul-uleme.

Izborna tijela u muftijstvima već održavaju sjednice i evidentiraju potencijalne kandidate. Pravila dozvoljavaju da se na području jednog izbornog okruga predlože i kandidati iz drugih okruga.

Izborno tijelo Muftijstva mostarskog na svojoj sjednici je evidentiralo i predložilo tri imena: Salem-ef. Dedović (muftija mostarski), Nedžad-ef. Grabus (muftija sarajevski) i Mensur-ef. Malkić (direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ u BiH).

S druge strane, u Tuzli je 13. jula 2026. godine održan konsultativni sastanak Izbornog tijela za Izborni okrug Tuzla, kojim je predsjedavao Bajazit Jašarević. Članovi su jednoglasno predložili tuzlanskog muftiju, dr. Vahid-ef. Fazlovića, ističući njegov dugogodišnji predan rad i brigu o Zajednici.

Međutim, muftija Fazlović se zahvalio na ukazanom povjerenju i zvanično odbio kandidaturu:

"Iskazujući vam svima veliko poštovanje, zamolit ću za razumijevanje što ne mogu prihvatiti kandidaturu za reisul-ulemu. Smatram da zahtjevnu i odgovornu ulogu reisul-uleme u našoj Zajednici treba da preuzimaju ugledni alimi koji su mlađe životne dobi u odnosu na moje sadašnje godine, pogotovo što mandat za ovu dužnost traje sedam godina", poručio je Fazlović.

Svi evidentirani prijedlozi u pisanoj formi, uz izjavu kandidata da prihvata kandidaturu, dostavljaju se predsjedniku Sabora IZ. Komisija za evidentiranje sastavljena je od 18 članova (po jedan najstariji sabornik iz svakog okruga).

Prema Pravilniku, za reisul-ulemu može biti kandidiran istaknuti alim koji posjeduje srednje i visoko islamsko obrazovanje, koji je obavljao dužnost u Islamskoj zajednici najmanje 15 godina i koji je svojim ponašanjem stekao opći ugled i povjerenje pripadnika i članova Islamske zajednice, te koji nije mlađi od 40 godina.

Kandidat za reisul-ulemu mora biti u vrijeme kandidature u profesionalnoj službi u Islamskoj zajednici kao nosilac vjerskog autoriteta u kontinuitetu posljednjih 15 godina pred kandidaturu.

Proceduru dalje vodi Komisija za izbor (predsjednik i potpredsjednici Sabora, predsjednik Ustavne komisije Sabora i predsjednik Glavne izborne komisije).

Nakon što kandidati predaju svoje pisane programe, Sabor će na sjednici glasanjem utvrditi konačnu listu od najmanje dva, a najviše tri kandidata. Ta lista se potom šalje širem Izbornom tijelu koje čine: sabornici, članovi Rijaseta, muftije, predsjednici mešihata, dekani i direktori islamskih ustanova, glavni imami te predsjednici izvršnih odbora medžlisa.

Izbor novog poglavara vrši se tajnim glasanjem, a pobjeđuje onaj kandidat koji osvoji većinu glasova ukupnog broja članova Izbornog tijela.

Nakon proglašenja pobjednika, pristupa se formiranju posebnog odbora za dodjelu Menšure – svečanog dokumenta kojim se potvrđuje šerijatski i legalni autoritet novog reisul-uleme. Menšuru novoizabranom reisu uručuje predsjednik Sabora na svečanoj ceremoniji, najkasnije 30 dana od dana izbora.