Usvojena deklaracija NATO-a u Ankari: Ne spominju se ni BiH ni proširenje

Pres služba NATO saveza objavila je usaglašeni tekst Deklaracije sa samita NATO-a u Ankari. Za razliku od deklaracija sa ranijih samita, ovaj put Bosna i Hercegovina i njena perspektiva pristupanja NATO nisu spomenuti, što je još jedan od dokaza koji demantuju tezu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića da je BiH nadomak članstva u NATO-u.

“Mi, šefovi država i vlada Sjevernoatlantskog saveza, okupili smo se u Ankari kako bismo potvrdili našu čvrstu predanost našoj kolektivnoj obrani prema članku 5. Washingtonskog ugovora i transatlantskoj vezi. Napad na jednog je napad na sve. Naše jedinstvo, solidarnost i kolektivna snaga ostaju temelj mira, sigurnosti i prosperiteta za milijardu građana u našem Savezu slobodnih i demokratskih nacija. Ostajemo predani našem 360-stepenom pristupu odvraćanju i obrani”, navodi se u Deklaraciji.

Dalje se navodi da saveznici ispunjavaju hašku odbrambenu obvezu “kako bi se suprotstavili dugoročnoj prijetnji koju Rusija predstavlja euroatlantskoj sigurnosti i stabilnosti te trajnoj prijetnji terorizma”.

“U 2025. godini evropski saveznici i Kanada povećali su svoja ulaganja u temeljne obrambene potrebe za više od 139 milijardi dolara. Naša ulaganja pružaju nam potrebne sposobnosti, a istovremeno jačaju našu industrijsku bazu i otpornost. Danas u Ankari najavljujemo više od 50 milijardi dolara novih nabava i obvezujemo se na proširenje kolektivnih proizvodnih kapaciteta i suradnju s industrijom kako bismo ubrzali inovacije. Nastavit ćemo s radom na uklanjanju odbrambenih trgovinskih barijera među saveznicima i iskoristiti NATO-ova partnerstva kako bismo maksimizirali dubinu i suradnju obrambene industrije”, poručuje se u Deklaraciji.

Dalje se navodi da NATO “gradi budućnost” i “ jaču Europu u jačem NATO-u – moderniziranom Savezu”.

“Evropski saveznici i Kanada, u saradnji sa Sjedinjenim Državama, preuzimaju veću odgovornost za obranu Saveza. NATO-ovo odvraćanje i obrana počivaju na odgovarajućoj kombinaciji nuklearnih, konvencionalnih i raketnih odbrambenih sposobnosti, nadopunjenih svemirskim i kibernetičkim sredstvima. Posvećeni smo održavanju naše borbene prednosti. Ulažemo u našu sposobnost razmještanja, osposobljavanja i održavanja naših oružanih snaga te ostvarivanja naših ciljeva u svim područjima, uključujući duboko precizne udare, integriranu zračnu i raketnu obranu, bespilotne sustave, najsuvremenije tehnologije i obavještajne sposobnosti. Razvijamo interoperabilni transatlantski ratni oblak i usvajamo snažne modele umjetne inteligencije”, navodi se.

Dalje se kaže da “Ukrajina doprinosi transatlantskoj sigurnosti, a saveznici stoje ujedinjeni u našoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini u obrani njezine slobode, suvereniteta i teritorijalnog integriteta”.

“Evropski saveznici i Kanada sada finansiraju veliku većinu sigurnosne pomoći Ukrajini bilateralnim i multilateralnim sredstvima. Saveznici naglašavaju da ta podrška mora biti pravedna, predvidljiva i održiva dugoročno. Za 2026. godinu, saveznici obećavaju 70 milijardi eura vojne opreme, pomoći i obuke za Ukrajinu te potvrđuju svoje suverene obveze održavanja barem ekvivalentnih razina u 2027. godini. U tu svrhu pozdravljamo odluku Europske unije da osigura višegodišnje financiranje Ukrajine putem Zajma za podršku Ukrajini”, poručuju NATO saveznici.

Na kraju deklaracije se kaže da “Savez nastavlja reagirati i prilagođavati se strateškoj konkurenciji, sveprisutnoj nestabilnosti, hibridnim prijetnjama i ponavljajućim šokovima koji definiraju naše šire sigurnosno okruženje”.

”Saveznici ponavljaju da Iran nikada ne smije imati nuklearno oružje i pozivaju Iran da u potpunosti poštuje slobodu plovidbe u Hormuškom tjesnacu.”

Izražavamo zahvalnost za velikodušno gostoprimstvo koje nam je pružila Turska. Radujemo se našem sljedećem sastanku.

Bosna i Hercegovina je, na samitu u Washingtonu održanom 2024, spomenuta u završnoj deklaraciji.

”Pozdravljamo napore Moldavije da nastavi demokratske reforme kako napreduje, kao što to čini i Bosna i Hercegovina, u svojim evropskim integracijama, i posvećeni smo podršci njihovim sigurnosnim i odbrambenim sposobnostima i jačanju njihovih kapaciteta za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama. Također jačamo naše angažmane s postojećim i potencijalnim novim sagovornicima izvan euroatlantske regije, kada bi to moglo ojačati našu međusobnu sigurnost”, navedeno je u deklaraciji usvojenoj na samitu u Washingtonu.

Također, Bosna i Hercegovina je spomenuta i u deklaraciji sa NATO samita u Madridu 2022, gdje je Bosnu i Hercegovinu predstavljao ministar odbrane BiH Sifet Podžić.

U završnoj deklaraciji sa NATO samita u Madridu pozdravljen je angažman Ministarstva odbrane BiH, a zatim je navedeno: “U svjetlu promijenjenog sigurnosnog okruženja u Evropi, odlučili smo se za nove mjere kako bismo pojačali prilagođenu političku i praktičnu podršku partnerima, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Gruziju i Republiku Moldaviju. Sarađivat ćemo s njima na izgradnji njihovog integriteta i otpornosti, razvoju kapaciteta i očuvanju njihove političke nezavisnosti.”

Znakovito je da Bosna i Hercegovina, kao ni njena NATO perspektiva nisu spomenuti u deklaraciji prošlogodišnjeg samita u Haagu, kao ni aktuelnog u Ankari. Činjenica da Deklaracija NATO samita ne spominje proširenje, ni tzv. politiku “otvorenih vrata” signalizira da to trenutno nije na stolu.