Liderka francuske krajnje desnice Marine Le Pen osuđena je u utorak pred Apelacionim sudom u Parizu na tri godine zatvora, od čega su dvije godine uslovne, dok će preostalu godinu služiti u kućnim uslovima uz elektronski nadzor. Sud je izrekao i zabranu kandidovanja na izborima u trajanju od 45 mjeseci, od čega je 30 mjeseci uslovno, kao i novčanu kaznu od 100.000 eura.
Apelacioni sud proglasio je Le Pen krivom za zloupotrebu javnih sredstava u slučaju koji se odnosi na navodnu zloupotrebu novca Evropskog parlamenta za finansiranje aktivnosti njene stranke u Francuskoj.
Sud je također kaznio njenu stranku, krajnje desničarski Nacionalni skup (Rassemblement National – RN), kao pravno lice, sa dva miliona eura novčane kazne, od čega je milion eura uslovno, dok je naloženo i oduzimanje dodatnih milion eura.
Presuda predstavlja značajan udarac za političke ambicije 57-godišnje Le Pen, koja je tri puta bila kandidatkinja na predsjedničkim izborima i koja je slovila za glavnog favorita krajnje desnice na izborima 2027. godine.
Prvostepeni sud je ranije osudio Le Pen na četiri godine zatvora, od čega su dvije godine bile uslovne, uz petogodišnju zabranu obavljanja javne funkcije i novčanu kaznu od 100.000 eura. Apelacioni sud je dio kazne ublažio, ali je potvrdio njenu krivicu i zabranu političkog djelovanja.
Le Pen je već počela služiti dio zabrane kandidovanja koji nije bio uslovan, jer je ona stupila na snagu nakon prvostepene presude 31. marta 2025. godine, čak i tokom žalbenog postupka. Ipak, ostaje neizvjesno da li će se odlučiti kandidirati za predsjednicu Francuske ukoliko joj pravne posljedice presude onemoguće punu izbornu kampanju.
Prije odluke suda Le Pen je poručila da se neće kandidirati pod okolnostima u kojima bi bila ograničena elektronskim nadzorom. Ukoliko joj konačna odluka bude onemogućila izlazak na izbore, najavila je mogućnost da kandidaturu prepusti svom političkom nasljedniku Jordanu Bardelli, predsjedniku RN-a.
Bardella, 30-godišnji lider Nacionalnog skupa, već se duže vrijeme smatra najizglednijim nasljednikom Marine Le Pen. Njegova eventualna kandidatura mogla bi predstavljati novu fazu u transformaciji krajnje desnice u Francuskoj, iako između njega i Le Pen postoje određene razlike u stavovima, posebno kada je riječ o ekonomskim pitanjima i reformi penzionog sistema.
Slučaj protiv Le Pen odnosi se na period od 2004. do 2016. godine, kada su ona i još 24 bivša evropska zastupnika, asistenata i računovođa optuženi da su sredstva Evropskog parlamenta koristili za plaćanje stranačkih zaposlenika u Francuskoj.
Le Pen odbacuje optužbe i tvrdi da je riječ o politički motiviranom procesu, dok tužilaštvo smatra da je nakon preuzimanja rukovodstva stranke od svog oca Jean-Marie Le Pena 2011. godine nastavila i razvila sistem zloupotrebe evropskih sredstava.
Na odluku Apelacionog suda moguće je uložiti žalbu Kasacionom sudu Francuske u roku od deset dana.