Sukob Von der Leyen i Kallas: Paraliza diplomatije EU i posljedice za Sarajevo

Kaja Kallas stiže u Bosnu i Hercegovinu 1. i 2. jula u trenutku najdublje krize u evropskoj diplomatiji.  

Da li će ona u Sarajevu govoriti u ime Europe?

Njeni odnosi sa Ursulom von der Leyen eskalirali su u otvoreni sukob. Ono što je protekle godine započelo kao tiho neslaganje oko Gaze postalo je je javni sukob u januar kada je Kallasova  Ursulu nazvala – dikatorkom.

Od tada se strasti i raskoli u evropskoj diplomatiji između dvije prve dame EU diplomatije nisu smirili. Naprotiv, prije mjesec dana  dotakli su novo dno koje prijeti  raskidom njihovih odnosa i potpunom paralizom evropske diplomatije.

Prave razmjere ovog sukoba razotkrivaju briselski portal Euroactiv i njemački list Berliner Zeitung.

Naime Kallasova je tokom posjete Mexico Cityju krajem maja mjeseca, izraelsku politiku prema Palestincima uporedila sa južnoafričkim aparthejdom. Iako je ova izjava data iza zatvorenih vrata ipak je stigla do ušiju israelskog MVP Gideon Saara.

Reakcija Izraela je bila brza i oštra i neumoljiva. Saar  je objavio da prekida sve kontakte s visokom predstavnicom EU. Optužio je Kallasovu da se već duže vrijeme ponaša nametljivo,nepravedno i klevetnički prema Izraelu. On je Kallasovoj također prebacio raniju podršku Palestinicima kao njen stari i neoprostivi grijehe. Sa ovom arogantnom i vrlo nediplomatskom reakcijom izraelskog MVP Saara (uglavnom, prećutno) solidarisala se i predsjednica Evropske komisije.

U ovom trenutku kada Kallasova najavljuje svoj posjet Sarajevu stvari dostižu do bijelog diplomatskog usijanja. Kako navodi pomenuti izvori Ursula von der Leyen kao da je jedva dočekala ovaj trenutak i da Kallasovoj zada najteži diplomatski udarac. Kallasova dolazi u misiju u Sarajevo u trenutku kada je bez podrške u EU ali i nekih drugih važnih  političkih adresa u Euvropi.

Osim toga njena Evropska služba za vanjske poslove suočila se sa neviđenim kritikama. Najteža primjedba je i najrazornija - da li je Kallasova uopšte primjerena osoba da u vrijeme Trumpove politike i sve veće geopolitičke neizvjesnosti uopšte vodi evropsku diplomatiju.

Ovaj skandal sa Kallasovom ima međutim jedno posebno zanimljivo finale za naše diplomatske posmatrače.

Ursula von der Leyen u strogoj tajnosti spremila je vlastitu izaslanicu Dubravku Šuicu u posjetu Izraelu, kako bi u Jersulemu prenijela njenu podršku i pokušala izgladiti stvari sa izraelskim MVP Gideon Saarom. Tako je predsjednica EK umjesto da otvori razgovor sa Kallasovom, preko Dubravke Šuice, donedavno najbliže saradnice Kallasove, otvorila razgovore sa Giden Saarom u Jeruslemu.

Tokom ove Šuicine posjete Jerusalemu dešava se druga, posve čudna koincidencija.

Željka Cvijanović odlazi u Izrael na isti dan kada je tamo u kriznu diplomatsku posjetu stigla Dubravka Šuica sada u ulozi lične povjerenica Bliski Istok ovlaštene od Ursule von der Leyenove. Iako nema javno dostupnih informacija da su Šuica i Cvijanović radili u koordinaciji, sihronost dvije posjete stvorila je osnov za utisak kako je Cvijanovićkina posjeta iskoordinirana sa drugim diplomatijama i da ima širu evropsku podršku.

Bilo kako bilo, Kaja Kallas je poslije ove posjete Dubravke Šuice, njenog do tada bliskog saradnika, ostala je bez stvarne diplomatske podrške unutar EU Komisije.

Znakovit je i napad bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika na Kallas, uoči njene posjete BiH. On je poručio da “svaki njen dolazak BiH čini manjom, a autoritet EU slabijim” i da “dok je Kallas na poziciji komesara za bilo šta, evropski put treba zaustaviti”.

Njemačka štampa piše kako je Armin Laschet, predsjednik Odbora za vanjske poslove Bundestaga, javno zatražio njezinu ostavku, nazivajući njezine izjave "antisemitskim napadima". Potom je njemački kancelar Friedrich Merz, na marginama summita EU, izravno se distancirao od njezinih izjava, ali nije konkretno zatražio njezinu ostavku. Zastupnica CDU-a u Europskom parlamentu Hildegard Bentele također je javno kritizirala Kallasinu usporedbu, navodeći da ona potkopava povjerenje u europsku vanjsku politiku u cjelini.

Ovo je samo dio iz cijele salve kritika sa kojima se produbljuju kontroverze oko diplomatije bivše estonske premijerke Kaje Kallas. Nije međutim, trebalo dugo da se kritike na račun Kallasove prošire i na druga pitanja izvan pitanja Izraela.

Evropski diplomatski izvori kažu da države članice imaju dosta razloga da se distanciraju od Kallas. 

Ovoga puta riječ je o njenoj nepomirljivosti prema Rusiji i odbijanju svakog razgovora sa njihovom diplomatijom. Kalasova je kako pišu mediji više puta uhvaćena u nekoordiniranim inicijativama. Drugim riječima, nije usklađivala svoje djelovanje s vladama EU-a. Tako se navodi primjer da je ova estonska političarka 2025. predložila povećanje financijske pomoći Ukrajini za obrambene potrebe na 40 milijardi eura, ali ta je inicijativa brzo zaustavljena. U maju 2026. izjavila je da EU nikada ne može djelovati kao neutralni posrednik između Rusije i Ukrajine. Kritičari je optužuju da se nikada nije oporavila od svoje prethodne uloge estonske premijerke, u kojoj nije tolerisala kompromise s Rusijom. Moskva je 2024. čak izdala nalog za hapšenje Kaje Kallas.

Da su sukobi u vrhu evropske diplomatije mnogo složeniji i da se protežu izvan personalnih napetosti dvije prve dame EU, Kallasove i Von der Leyenove, upozoravaju i druge činjenice.

Treba podsjetiti kako je Von der Leyenova još u oktobru 2023. god bez konsulatacija sa ministrima vanjskih poslova odmah poslije Hamasovog maskara, otrčala u Izrael dati svoju podršku Izraelu. Diplomatske štete od ove njene posjete i danas se zbrajaju s obzirom na strahotu razaranje Gaze i genocida koji je uslijedio.

Ovaj potez Von der Leyenove izazvao je mnogo kritika na njen račun zbog slijepe pristrasnosti u korist Izraela. Čak je više od 800 djelatnika EU potpisalo protestno pismo zbog ovih i ovakvih Ursulinih stajališta i njene posjete Netanyahu. A kao odgovor na sve to ona je u ljeto 2025. osnovala vlastitu Opštu upravu za Bliski istok, takozvanu DG Mena, čime je efektivno oduzela Kallasovoj odgovornost za ovo područje politike.

Bitka za kontrolu u evropskoj diplomatiji započela je dakle, prije dvije godine. Raskol između Ursule von der Leyen i Kaje Kallas samo je vrh ledenog brijega ove bitke. Sam raskol, međutim, upozorava koliko je još neriješeno pitanje raspodjele vlasti u samoj EU. To našu diplomatiju stavlja pred dilemu: gdje su to zapravo, prave adrese sa produktivne kontakte i razgovore?

Ko doista govori u  ime Europe?

Naš utisak o suverenosti evropske diplomatije sa ovim sukobom doveden je u pitanje. Teško je povjerovati da će Kaja Kallas ovoga puta moći preživjeti ovaj raskol. Postavlja se pitanje kakve će biti posljedice ove paralize za Bosnu i Hercegovinu. Pogotovo kada evropski saveznici ovih dana moraju postići konsenzus za izbor novog visokog predstavnika.