Guardian: Flamingo revolucija trese Albaniju, građani protiv odmarališta porodice Trump

Za Inu Shkurti, kao i za mnoge Albance, otok Sazan imao je ogromnu ulogu. Kao dijete se kupala u njegovim „uvijek mirnim i smaragdno zelenim“ vodama, kao tinejdžerka je bio dio njenih snova, a kao odrasla osoba neizbrisiv dio sjećanja i čežnje koja ju je svakog ljeta vukla nazad u Valonu, njen rodni grad s druge strane mora, piše Guardian.

Ono što Shkurti nikada nije mogla zamisliti jeste da će planovi za izgradnju mega-odmarališta na Sazanu. jednog od dva luksuzna kompleksa na južnoj obali Albanije koje podržavaju Ivanka Trump i njen suprug Jared Kushner, pokrenuti revolt, ustanak koji je potresao ovu balkansku državu u naletu gnušanja zbog uočenih ekscesa „trule oligarhijske klase“, i to baš u trenutku kada se zemlja nada završetku pregovora o pristupanju EU.

„Jesam li ogorčena? Naravno da jesam“, rekla je ova kartografkinja dok su se obirisi nenaseljenog otoka ukazivale iz glisera koji je jurio prema njegovim obalama. „Sazan je naš jedini otok. To je mali raj koji zauzima posebno mjesto u srcima i umovima Albanaca. Da neki bogati par dođe, izgradi ga i onda nam zabrani pristup, to bi bio zločin.“

Albaniju nije potresao ovakav kolektivni bijes još od pada komunizma prije više od tri decenije. Sa svoje 32 godine, Shkurti, čija je porodica emigrirala u SAD kada joj je bilo 11 godina, tipičan je primjer desetina hiljada ljudi, kako u zemlji tako i van nje, koji su izašli na ulice u onome što je postalo poznato kao „flamingo revolucija“, nazvana tako zbog prijetnje koju predložena odmarališta predstavljaju za divlje životinje i osjetljive ekosisteme na tim lokacijama.

„Ova vlada nas više ne predstavlja“, rekla je. „Odabrala je da predstavlja oligarhijske investitore poput Ivanke Trump i Jareda Kushnera. Ovi protesti neće prestati, čak i ako se više ne tiču isključivo njih.“

Svakog dana, kako kaže, prijatelji iz albanske dijaspore dolaze avionima kako bi se pridružili skupovima. Na najvećem do sada, hiljade ljudi okupile su se tokom vikenda u Tirani, a mnogi su doputovali iz SAD-a i drugih dijelova Evrope kako bi dali svoj glas valu nezadovoljstva.

U zemlji s gotovo nikakvom tradicijom građanskih nemira, protesti koji nemaju vođu i nestranačkog su karaktera, zatekli su zvaničnike u Tirani i EU nespremne. Demonstranti sve više ciljaju na politički establišment koji krive za haotičnu tranziciju zemlje iz represivne staljinističke vlasti.

Usred svakodnevnih poziva na ostavku, premijer Edi Rama odlučio je odgovoriti nervozom, humorom i jedva skrivenim bijesom. Međutim, ovaj politički veteran i socijalista, kojeg su u Briselu ranije slavili zbog vizionarske politike, a koji je u mirnijim vremenima umjetnik vedre naravi, također odbija da se povuče. Izabran prošle godine za četvrti mandat uz obećanje da će nekada izolovanu zemlju uvesti u EU, opisao je investiciju od 1,4 milijarde eura kao ključnu ako Albanija želi postati „najatraktivnija luksuzna turistička destinacija na Mediteranu“.

„Moramo se zapitati kuda sve ovo vodi“, rekao je Afrim Krasniqi, direktor Albanskog instituta za političke studije, koji ne isključuje mogućnost da demonstranti usvoje „radikalnije“ mjere protesta. „Čini se da vlada ne želi vjerovati da su svi ti ljudi na ulicama protiv nje. Ovaj nedostatak dijaloga, ovaj nedostatak empatije, ovo odbijanje da se pronađe rješenje - to je opasno.“

Prošle su tri sedmice otkako su protesti prvi put izbili nakon što su buldožeri počeli krčiti šumske predjele i drevne dine kako bi napravili prostor za izgradnju u zaštićenoj zoni očuvanja prirode, s druge strane vode u odnosu na Sazan. Rezervat Pishë Poro-Narta, dom jedne od posljednjih divljih rijeka u Evropi, obuhvata veći dio poluotoka Zvërnec, čije pješčane obale štite unutrašnju lagunu koja je glavna migracijska ruta za stotine rijetkih ptica i više od 70 ugroženih vrsta.

Tenzije su porasle na prvoj lokaciji predviđenoj za razvoj, kada su se protivnici projekta sukobili s privatnim zaštitarima koji su na brzinu podigli ogradu kako bi spriječili pristup javnosti. U haosu koji je uslijedio, dok su demonstranti pokušavali preskočiti barijeru, snimljen je lokalni vlasnik zemljišta kako ga zaštitari vuku, dok njegovo tijelo u lisicama udara o stjenoviti teren, što su svjedoci posmatrali sa zaprepaštenjem. Policajci su, kontroverzno, odlučili da ne intervenišu.

U podcastu objavljenom sljedećeg dana, Ivanka Trump je u superlativima govorila o ovom nekretninskom poduhvatu i „ovom prekrasnom poluotoku s lagunom s jedne strane i okeanom s druge“ koji ona i njen suprug, kao vodeći investitori u projektu, namjeravaju transformisati. „Razmjere su ogromne“, rekla je o planovima za razvoj Sazana, bivše vojne baze iz sovjetske ere čiji je zeleni krajolik divljih smokava i cvijeća prošaran napuštenim zgradama koje su nekada koristili vojno osoblje i njihove porodice. „Ne samo otok, već imamo i 5 milja (oko 8 kilometara) plaže direktno nasuprot njega“, s entuzijazmom je izjavila kćerka bivšeg američkog predsjednika, misleći na obalu koja se vidi s mjesta ovomjesečnih nasilnih scena.

„Ljudi su postali jako bijesni“, rekao je Kostantin Xhaho, ekolog iz Valone. „Na kraju krajeva, Sazan je istorijski spomenik. Imam prijatelje koji su odrasli u tim zgradama, a i otok i Zvërnec su važna staništa za flamingose, sredozemne medvjedice i glavate želve. Ova ideja o izgradnji odmarališta sa 10.000 soba na poluotoku izazvala je ono što bi se moglo nazvati eksplozijom.“

Mogućnost da ono što kritičari osuđuju kao „najgoru vrstu globalne elite“ pljačka prirodne rezervate u zemlji koja ostaje jedna od najsiromašnijih u Evropi, brzo je probudila duboki bijes zbog pustošenja koja naglašavaju druge nejednakosti.

Projektu je odobrena preliminarna saglasnost nakon što je albanski parlament izmijenio stroge zakone koji štite ekološki osjetljive zone – iako nema dokaza da je Kushner imao bilo kakvu ulogu u toj izmjeni. Kao pokazatelj uočenog nedostatka transparentnosti oko projekta, protivnici tvrde da investitori ostaju misterija, a njihovi identiteti skriveni iza višeslojne fiktivne kompanije (shell company) u Holandiji. Tekući sudski sporovi oko imovinskih prava u Zvërnecu također su doprinijeli narodnom gnjevu.

„Ono što želimo je nova Albanija“, rekla je Justina Prenga (24), koja je nedavno doputovala iz sjevernog grada Skadra (Shkodër) kako bi se pridružila demonstrantima u glavnom gradu, gdje se svake večeri ispred zatvorene zgrade iz 1930-ih, u kojoj se nalazi kabinet premijera, čuju uzvici „Rama ik“ (Rama odlazi). „Mi smo generacija Z i poručujemo 'dosta je', naša zemlja nije na prodaju.“

Protesti su, kako kaže, otišli „daleko izvan“ same porodice Kushner, iako njeni prijatelji nisu znali „da li da se smiju ili plaču“ kada su u podcastu čuli kako Trump opisuje otkriće Sazana u stilu „Kristofora Kolumba“. „Želimo da se ovaj projekat zaustavi, ali zapravo, ovdje se radi o svemu što ne valja u Albaniji. Sali Berisha bi također trebao podnijeti ostavku. On je napravio našu zemlju ovakvom kakva je danas, pa bi i on trebao ići u zatvor“, rekla je o glavnom opozicionom lideru, bivšem predsjedniku i premijeru kojem je svojevremeno bio zabranjen ulazak u Veliku Britaniju zbog navodnih veza s kriminalom i korupcijom.

Umotan u ogromnu crveno-crnu albansku zastavu, Lizander Saraci se složio. Kao menadžer rizika u privatnoj banci, on je tipičan predstavnik starije generacije koja se također pridružila pokretu.

„Prošlo je više od 30 godina, a naše bolnice su i dalje užasne, obrazovni sistem nam je sranje, posla nema i svi odlaze“, rekao je ovaj otac dvoje djece, koji često dolazi na skupove sa svojom djecom. „Demonstracije su masovne jer su ljudi umorni od ove nepravde. Umorni su od sve te korupcije. Jedan od naših slogana je 'zaustavimo diktaturu prljavog novca' jer smo iz iskustva naučili da slični projekti uvijek donose korist samo nekolicini bogatih.“

Prošle sedmice se oglasio i Evropski parlament. U rezoluciji, zastupnici EP-a podržali su demonstrante, pozivajući vladu da obustavi dalju izgradnju u zaštićenim zonama. Neki su osudili „grabežljive kapitaliste“ koji su iskoristili zakonodavstvo koje strateškim investitorima omogućava ubrzanje sličnih projekata – zakon koji je Brisel označio kao nepravedan i već dugo traži od Tirane da ga ukine. Zvaničnici EU navode da se bez dogovora o zakonima o zaštiti životne sredine pregovori o pristupanju ne mogu zaključiti. „Očekivali bismo da se Albanija, koja je godinu i po udaljena od ovog cilja… uskladi s ovim standardima EU“, izjavio je za Guardian Silvio Gonzato, ambasador EU u Albaniji.

Rama je ponovo ostao pri svome reagujući na glasanje u Evropskom parlamentu, obećavajući da će nastaviti s razvojem Zvërneca „na osnovu procjene uticaja na životnu sredinu u skladu sa standardima Evropske unije“.

Ono što je najveća investicija u istoriji Albanije, on je više puta nazvao „blagoslovom“ koji ne samo da će obezbijediti prijeko potrebna radna mjesta, već će „na kraju rezultirati s oko 25% više stabala i zelenih površina“.

Prošle godine ova zemlja od 3 miliona stanovnika privukla je oko 12 miliona turista, od kojih su mnogi privučeni kako njenom prirodnom ljepotom, tako i pristupačnim cijenama. „Ovdje se radi i o smjeru“, rekla je Shkurti. „Da li zaista želimo takvu vrstu razvoja kada je očigledno da se infrastruktura jedva nosi s tim?“

Rama ima i svoje pristalice. Albert Pushka, vlasnik novootvorenog ribljeg restorana u blizini Valone, toliko je entuzijastičan da je svom objektu dao ime Ivanka. Na pitanje o ovom projektu, Walter Dimraj (48) podigao je palac u Trumpovom stilu i rekao: „Albanija mora odrasti. Mora zgrabiti ovu priliku. Ako mi to ne uradimo, uradit će Grci.“

Elpiniqi Merkuri, psihologinja koja predsjedava općinskim vijećem Valone, uvjerena je da će odmaralište pomoći u jačanju samopouzdanja u trenutku kada starija generacija još uvijek „ne može pronaći hrabrosti“ da govori o brutalnosti prošlosti. „Ljudi se obično osjećaju smirenije i optimističnije kada vide razvoj, nove prilike i dobro osmišljeno okruženje“, rekla je ona, dok su krave i ovce šetale oko područja gdje su građevinski radnici nedavno započeli radove.

Stojeći pored solana s pogledom na lagunu, Ledi Selgjekaj bi voljela da se može složiti s tim. Ova mlada ornitologinja ovdje dolazi već pet godina, ustajući u zoru kako bi pratila ponašanje i obrasce gniježđenja ptica močvarica.

„Tada su tek bili započeli građevinski radovi na novom međunarodnom aerodromu u Valoni“, rekla je, gledajući kroz dvogled preko močvarnih područja prema njegovom tornju. „I upravo tada smo počeli viđati prekid ekoloških koridora, a šakali i drugi grabežljivci počeli su napadati divlje životinje u laguni.“

Flamandosi i njihova gnijezda puna jaja bili su posebno pogođeni, navodi ona. „Aerodrom će, kada počne s radom, biti katastrofa. Ako se krene s izgradnjom ovih odmarališta, to će biti poljubac smrti.“