Zašto je propala ideja holdinga komunalnih preduzeća u KS

Uprkos stotinama miliona maraka gubitaka, višegodišnjim budžetskim intervencijama i studiji koja je predviđala značajne finansijske uštede, Kanton Sarajevo nikada nije proveo plan objedinjavanja komunalnih preduzeća u holding. 

Pet godina nakon što su Vlada i Skupština Kantona Sarajevo prihvatile ovaj prijedlog, sagovornici različito objašnjavaju zašto je reforma ostala bez epiloga, od političkih otpora i borbe za kontrolu nad javnim preduzećima, do neriješenih zakonskih prepreka.

Studija društveno-ekonomske opravdanosti za uspostavu holdinga javnih komunalnih preduzeća predviđala je uspostavu holdinga koji bi objedinio upravljanje javnim komunalnim preduzećima, s ciljem efikasnijeg korištenja resursa, smanjenja troškova i bolje koordinacije njihovog rada.

Analiza stanja pokazala je da su kantonalna javna komunalna preduzeća između 2006. i 2017. godine ostvarila gotovo 687 miliona maraka gubitaka, dok su budžetske intervencije u istom periodu iznosile više od pola milijarde maraka. 

Autori studije zaključili su da postojeći model funkcionisanja komunalnog sektora zahtijeva rekonstrukciju, a kao jedno od mogućih rješenja predloženo je formiranje holdinga.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Aziz Šunje, koji je učestvovao u izradi Studije, kaže da je Ekonomski institut predložio formiranje zajedničkog holdinga po uzoru na slična rješenja u Ljubljani.

“Mi smo u realizaciji projekta obišli Graz, Ljubljanu i Zagreb i onda smo u jednoj iscrpnoj studiji predočili model koji je trebao ići dvofazno. U prvoj fazi da objedini sva komunalna preduzeća osim GRAS-a, a da se onda GRAS postepeno integriše. Mi smo taj projekat prezentirali pred tri ili četiri vlade. U studiji smo kroz jednu vrstu cost-benefit analize pokazali da bi bilo puno efektivnije da se formira jedinstvena firma”, prisjeća se on.

Šunje smatra da projekat nije realizovan zbog nedostatka političke volje za provođenje reforme koja bi zadirala u postojeće odnose moći unutar komunalnog sektora, te dodaje da ne vidi opravdanje za izostanak njegove realizacije. Navodi da studija nije ulazila u sistematizaciju radnih mjesta, ali je podrazumijevala određenu racionalizaciju poslovanja.

“Nije stvar otpuštanja, stvar je smanjenja broja zaposlenih. Kako će se smanjiti broj zaposlenih? Ne mora biti kroz otpuštanje, može biti kroz prirodni odliv. Da ljudi koji odlaze u penziju, odu i da se ne primaju novi ljudi. Ima tu više načina, uključujući adekvatne otpremnine i druge modele. Ali nije rješenje ne ulaziti u poduhvat zbog toga što bi se eventualno tražila racionalizacija, jer jasno se vidi da je prevelik broj zaposlenih u komunalnim preduzećima”, kaže on.

Bivši ministar komunalne privrede u Kantonu Sarajevo Enver Hadžiahmetović u čijem je mandatu pokrenuta procedura za uspostavu holdinga pred Vladom i Skupštinom KS pojašnjava da je ovaj model bio predviđen kao dio strateških razvojnih dokumenata kantona, dok se njegova uspostava trebala odvijati postepeno.

“Prednosti bi bile ogromne, kako za građane, tako i sama javna preduzeća. U početku bi se spojili poslovi, a u konačnici bi se mogla dopunjavati sva preduzeća međusobno u logističkom i kadrovskom smislu. Veliki otpor je bio od opozicije, a kao primjer su navodili problem sa GRAS-om koji bi također trebao u konačnici da bude dio holdinga”, kaže on.

Hadžiahmetović dodaje da je ovim projektom bilo predviđeno da svako javno preduzeće zadrži svoje radne nadležnosti, dok bi sami holding provodio javne nabavke, pravni, kadrovski, razvojni dio i IT poslove. 

“Opozicija ne želi uspjeh poziciji, a dio pozicije ne želi ispustiti utjecaj u ‘svojim’ preduzećima. Kada budu pamet i etika vodile državu, onda će sve ove dobre i korisne ideje dobiti svoje mjesto. Kada političari budu radili za narod i opće dobro, a ne isključivo za svoje stranačke interese, prosperitet će sam doći, ne treba ga tražiti. Mislim da je holding budućnost kantona”, navodi on.

Bivši premijer Kantona Sarajevo Edin Forto, čija je Vlada 2021. godine prihvatila Studiju, za portal !Odgovor navodi da podržava uspostavljanje holdinga zbog potrebe reorganizacije firmi iz sarajevskog komunalnog sektora.

“Ova potreba postoji jer je jasno da firme nisu dovoljno efikasne”, naveo je u kratkom komentaru aktuelni državni ministar komunikacija i prometa.

Predsjednik Sindikalne organizacije Vodovoda i kanalizacije (ViK) Rasim Ljucević kaže da je ideja o uspostavljanju holdinga aktuelizirana još 2017. godine, tokom mandata tadašnjeg premijera Elmedina Konakovića. Tvrdi da predstavnici sindikata tokom pripreme i razmatranja projekta nisu bili konsultovani. 

“U Ljubljani to dosta dobro funkcioniše, dok u Zagrebu nije dalo neke rezultate. Kod nas to neće nikad zaživjet iz jednog prostog razloga, to je bio samo čisti populizam, date pare na izradu studije jer nosilac poslova je trebalo biti Ministarstvo komunalne privrede, a u zadnjih četiri do pet godina smo promijenili četiri do pet ministara”, smatra Ljucević i dodaje da komunalna privreda sama po sebi predstavlja politički plijen.

Ljucević ocjenjuje da projekti poput holdinga teško mogu biti realizovani u okolnostima čestih kadrovskih promjena i nedostatka stručnog vođenja resora komunalne privrede. Navodi da su postojali i periodi kada kanton mjesecima nije imao ministra nadležnog za ovu oblast.

“Sve ono što ide na dobrobit, na poboljšanje usluga prema građanima, mi smo uvijek bili za. S tim, naravno, pod uslovom da se vodi računa o radnicima. Znajući kako ova politika djeluje, to je neizvodljivo. Mi nismo u stanju da završimo jednu odluku, a kamoli da napravimo holding. Sa ovom vlašću, to što je zamišljeno, i sa ovim kadrovima, to je utopija čista”, kaže on.

Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo ističe da aktivnosti za ovaj projekat nisu bile planirane u Programu rada za 2025, niti su predviđene za 2026. godinu.

U ovom ministarstvu navode da je za pokretanje samih aktivnosti u vezi holdinga potrebno pristupiti donošenju Zakona o nadležnostima ministarstava KS i Zakona o lokalnoj samoupravi KS, što nije u nadležnosti ovog ministarstva, te da je potrebno riješiti i pitanje finansijske stabilnosti svakog od kantonalnih javnih komunalnih preduzeća.

“Imajući u vidu navedeno, zaključak Skupštine Kantona Sarajevo iz septembra 2021. godine nije provodiv u ovim okolnostima. Zbog toga ni svi moji prethodnici nisu mogli raditi na realizaciji ovog zaključka”, stoji u odgovoru Ministarstva predvođenog ministrom Mladenom Pandurevićem.