Uprkos osiguranih 10 miliona KM reforma javne uprave u BiH stagnira

Reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini i dalje stagnira, prvenstveno zbog nedostatka političke volje i neusvajanja ključnih akcionih planova, a naša zemlja zaostaje za regionom uprkos osiguranim sredstvima i određenim zakonodavnim pomacima.

To su ocijenili učesnici konferencije "Reforma javne uprave u kontekstu pregovora o pristupanju Evropskoj uniji", koju je danas u Sarajevu organizirao Transparency International u Bosni i Hercegovini (TIBiH). 

Političke prepreke i dalje su glavni razlog zbog kojeg reforma javne uprave u BiH već duže vrijeme ne ostvaruje očekivani napredak, upozorio je Srđan Blagovčanin iz Transparency Internationala u BiH.

Istakao je da Republika Srpska i državni nivo još uvijek nisu usvojili akcione planove, što direktno usporava provedbu već predviđenih reformskih mjera.

Kako je naveo, dodatni problem predstavlja činjenica da Fond za reformu javne uprave, iako raspolaže sa oko 10 miliona KM, još nije reaktiviran.

"To nas dovodi u apsurdnu situaciju da čak imamo osigurana finansijska materijalna sredstva za reformu, a sa druge strane, zbog odsustva političke volje, reforma se ne dešava u onom kapacitetu i obimu u kojem bi trebala", naglasio je Blagovčanin.

Govoreći o značaju reforme javne uprave u procesu evropskih integracija, podsjetio je da je ovaj segment s razlogom dio prvog klastera, koji obuhvata osnovne principe pristupanja Evropskoj uniji.

"Sasvim je jasno da se bez reformiranja javne uprave BiH ne može naći u poziciji da kredibilno pregovara o članstvu u EU", istakao je.

Naglasio je da svi relevantni međunarodni izvještaji potvrđuju zaostajanje naše zemlje u ovoj oblasti.

Ministar pravde BiH Davor Bunoza naglasio je da reforma javne uprave predstavlja temelj za provođenje svih drugih reformskih procesa u zemlji. Ukazao je na složenost institucionalnog okvira BiH, kao i na česte ocjene da u toj oblasti nema vidljivih rezultata. Međutim, napomenuo je da je došlo do određenih pomaka tokom posljednje tri godine, kada su usvojeni značajni akti koji doprinose unaprjeđenju rada javne uprave.

Posebno je naglasio izazove s kojima se javna uprava suočava.

"Za nas su najveći izazovi kako zadržati mlade talente i kako ih privući da rade u javnoj upravi, pošto javna uprava više nije najpoželjniji poslodavac u BiH, a tu je i pitanje digitalne transformacije", istakao je.

Kao ključno pitanje izdvojio je potrebu daljnjeg profesionaliziranja javne uprave, ističući vlastito iskustvo prelaska iz realnog sektora.

"Kao neko ko je došao iz realnog sektora vidio sam koliko je naša javna uprava troma, koliko smo spori, ali isto tako koliko je bitno ako imate na raspolaganju stručnjaka u javnoj upravi", rekao je Bunoza.

Viši savjetnik za politike SIGMA-e i novoimenovani koordinator za BiH Wojciech Zielinski istakao je dugogodišnju ulogu ove inicijative u podršci reformi javne uprave u regionu, uključujući i BiH. Dodao je da SIGMA djeluje kao dugoročni i fleksibilan program podrške, prilagođen potrebama pojedinačnih država i stepenu razvoja njihovih javnih uprava.

Govoreći o konkretnim aktivnostima, najavio je predstavljanje nedavno usvojenog SIGMA dokumenta.

"Taj dokument se odnosi na stanje na nivou ministarstava, gdje smo poredili dobre prakse iz država OECD-a i država u kojima smo provodili istraživanje", istakao je.

Osvrćući se na suštinu reforme javne uprave, Zielinski je naglasio da ona ne zavisi isključivo od formalnih dokumenata, već prije svega od ljudi koji je provode.

"Mnogi reformu javne uprave povezuju sa strategijama, strateškim dokumentima i akcionim planovima, međutim ona u suštini zavisi od stava i svijesti ljudi, spremnosti i volje da provedu reformu više nego od strateških dokumenata", zaključio je Zielinski.