Rok za ugovor o Interkonekciji istekao, državna imovine nije riješena

Rok za potpisivanje ugovora između Vlade Federacije i američke firme koja će graditi Južnu plinsku interkonekciju istekao je danas. Federalna vlada je angažovala domaće i međunarodne pravnike koji bi pripremili ugovor, ali, kako saznaje portal !Odgovor, pregovori su i dalje blokirani zbog neriješenog pitanja državne imovine.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, na zahtjev Vlade Federacije BiH, angažovalo je Advokatsku kancelariju “Miljković i partneri” kao dio advokatskog tima u postupku pregovaranja, izrade i zaključivanja ugovora sa investitorom.

Osnivač advokatske kancelarije “Miljković i partneri” je Sead Miljković, lični advokat federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Vedrana Lakića. Advokatski tim uključuje i stranu advokatsku kancelariju ArentFox Schiff LLP.

“Angažman ovog advokatskog tima osigurat će maksimalnu pravnu zaštitu interesa Federacije Bosne i Hercegovine tokom pregovaranja i potpisivanja Ugovora o realizaciji projekta, u skladu sa rokovima propisanim članom 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu ‘Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska'”, navodi se u odluci.

I prije usvajanja Zakona o južnoj interkonekciji u Federalnom parlamentu stručna javnost je upozoravala da bi zabrana raspolaganja državnom imovinom mogla zakomplikovati tada predloženo zakonsko rješenje.

O tome je bilo riječi i na sjednici Predstavničkog doma, kada je Vlada FBiH tražila pauzu da bi predložili amandman kojim će regulisati ovo pitanje, ali su se predomislili rekavši da će pitanje državne imovine biti riješeno ugovorom s investitorom.

Prema usvojenim izmjenama Zakona o Južnoj interkonekciji, Vlada FBiH i američka kompanija AAFS trebale su zaključiti ugovor u roku od 30 dana od stupanja zakona na snagu. Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara potpisala je ukaz kojim je Zakon stupio na snagu 16. aprila.

Bosna i Hercegovina još nije ni ratifikovala sporazum između BiH i Hrvatske o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija BiH i Hrvatske, koji su početkom maja potpisali Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, i Andrej Plenković, predsjednik Vlade Hrvatske.

Da bi sporazum bio ratifikovan, potrebno je da ga usvoje oba doma Parlamentarne skupštine te Predsjedništvo BiH, a mora proći kroz proces ratifikacije i u Hrvatskom saboru. Još uvijek nije zakazana sjednica Predstavničkog doma s ovom tačkom dnevnog reda.

Pitanje je i da li će sporazum zaživjeti jer su i zastupnici vladajuće koalicije pozivali da se on ne ratifikuje. Jedna od njih je predsjednica Naše stranke – stranke koja je dio vlasti na državnom nivou – Sabina Ćudić.

"Pozivam koalicione partnere, kao i opoziciju sa SDA i DF-om na čelu, da ne ratifikujemo međudržavni sporazum o Južnoj interkonekciji sa Hrvatskom, kao niti da Federacija BiH ne potpisuje sporazum s američkim investitorom dok ne dobijemo jasnu sliku plana američke administracije kada je u pitanju imenovanje visokog predstavnika, njegovih ovlaštenja te viđenja pitanja i zakona o državnoj imovini", rekla je nedavno Ćudić.

Ne tako direktan, ali sličan stav imao je i šef Kluba SDP-a u Predstavničkom domu PSBiH Saša Magazinović. On je rekao da “određeni sporazumi, uključujući i one vezane za projekat Južne interkonekcije, kada i ako dođe do njihovog potpisivanja, će se desiti tek onda kada budu ispoštovani prethodni koraci koji nisu nikakvo uslovljavanje ili prijetnja, nego isključivo dogovoreni zajednički koraci na zaštiti interesa naše države, ali i zajedničkih interesa BiH i ključnih međunarodnih partnera”.

Još uvijek iz parlamentarnih klupa nije ponuđeno rješenje za problem državne imovine s obzirom da je na snazi zabrana raspolaganja, a Južna interkonekcija kroz oko 30 posto trase prolazi državnom imovinom.

Kompromisan prijedlog rješenja državne imovine izradio Centar za geopolitička istraživanja Geopol, ali iz entiteta Republika Srpska nema podrške za ovakvo rješenje.

Predstavnici američkog investitora krajem maja su naveli da bi prvi radovi mogli početi početkom 2027. godine, pod uslovom da prethodno bude riješeno pitanje državne imovine. Iako su federalni zvaničnici ranije govorili o završetku projekta do kraja 2027. godine, nakon potpisivanja međudržavnog sporazuma između BiH i Hrvatske kao novi okvirni rok za okončanje radova sve češće se spominje 2028. godina.

Amer Bekan, direktor podružnice američke kompanije iz Wyominga AAFS Infrastructure and Energy, koja je dobila posao gradnje plinovoda Južna interkonekcija, potvrdio je da je pitanje statusa državne imovine ključna prepreka planiranim investicijama.

Na potrebu donošenja zakona o državnoj imovini upozorio je i američki otpravnik poslova u BiH John Ginkel, indirektno kazavši kako je to sada postalo prioritetno pitanje i za američku diplomatiju.

O rješavanju statusa državne imovine sada ovisi investicija procijenjena na oko 1,5 milijardi eura kojom bi se BiH povezala s plinskom mrežom u Hrvatskoj i dobila pristup terminalu za ukapljeni plin na Krku.

AAFS Infrastructure and Energy, kako je pojasnio Bekan, raspolaže s oko 30 posto potrebnog iznosa, a cjelokupnu financijsku konstrukciju planira zatvoriti uz podršku američkih banaka s kojima o tome još pregovara.