Italijanski list: Odluka o izboru Landija na Macronu, loši odnosi Rima sa Parizom i Berlinom

Talijanski list Manifesto piše o znakovitom odsustvu premijerke Italije Giorgije Meloni sa samita evropskih lidera u crnogorskom Tivtu.

Odsustvo Giorgie Meloni s EU–Zapadni Balkan samita u Crnoj Gori najnoviji je dio sve složenije slagalice koju je međunarodna politika ponovo postala za talijansku vladu.

Napetosti s evropskim partnerima Italije, posebno Francuskom i Njemačkom, vrte se oko odluka koje se tiču rata u Ukrajini i pozicioniranja na Balkanu, gdje je uvijek prisutan, ali neizgovoreni faktor američki predsjednik Donald Trump. Najnovije upražnjeno mjesto je ono visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, nakon ostavke početkom maja Christiana Schmidta, poteza koji je potaknuo Washington.

Za tu ulogu natječu se dva kandidata: talijanski ambasador Antonio Zanardi Landi i René Troccaz, Parizov posebni izaslanik za Balkan. Prvog podržavaju ne samo Rim, već i Turska, Japan i, prije svega, Sjedinjene Države, koje su dale snažnu podršku. Drugog podržavaju Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo uz Jelisejsku palatu.

Uoči samita u Tivtu, koji je Meloni preskočila kako bi prisustvovala predstavljanju poštanske marke, Vijeće za provedbu mira (PIC), koje nadzire Daytonski sporazum iz 1995., nije uspjelo postići dogovor o imenovanju, ostavljajući situaciju u pat-poziciji.

To je izazvalo vidljiv bijes Sjedinjenih Država: „Europska neodlučnost prisiljava Sjedinjene Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnoj međunarodnoj prisutnosti u Bosni i Hercegovini,” napisala je Američka ambasada u Sarajevu dok se crnogorski samit odvijao. Također Ambsada je ponovila podršku Zanardiju Landiju, kojeg je državni sekretar Rubio opisao kao „džentlmena”.

U međuvremenu, francuski predsjednik Macron vodio je razgovore i bilateralne sastanke kako bi progurao svog preferiranog kandidata. Unutar talijanske vlade, američki ispadi protumačeni su kao taktički potez Washingtona: „Poznajemo Trumpovu administraciju godinu i po; kada želi deblokirati pregovore, povećava pritisak svim mogućim sredstvima,” glasi razmišljanje koje se iznosi.

Istovremeno, ministar vanjskih poslova Antonio Tajani pokušavao je napraviti napredak. Dok je Meloni ostala u Reggiu Calabriji, zamjenik premijera bio je u Fortu di Bard u dolini Aoste na sastanku sa svojim francuskim kolegom Jean-Noëlom Barrotom. Dnevni red uključivao je prekograničnu saradnju i otvaranje drugog tunelskog prolaza na Mont Blancu (gdje francusko protivljenje također ostaje prepreka). Tajani je pokrenuo bosansku pat-poziciju i zamolio Francusku da podrži Zanardija Landija. Uzalud: „Macron donosi odluke; razgovarat ću s njim o tome,” bio je odgovor koji je dobio.

U pozadini svega leži politika koju Trump namjerava provoditi u Europi i na Balkanu. Schmidt, koji odlazi, smatran je previše oštrim prema srpskom lideru Miloradu Dodiku, koji je također blizak Moskvi i čije su sankcije nedavno ukinute od strane Sjedinjenih Država.

Novi Washingtonov pristup regiji tipičan je Trumpov stil: manje vojnika (američka vojna prisutnost svedena je na minimum) i više poslovnih interesa, uključujući projekte koji uključuju predsjednikovog zeta Jareda Kushnera.

PIC se očekuje da se ponovo sastane krajem mjeseca, a do tada će pat-pozicija morati biti riješena. Talijanska vlada tvrdi da radi s evropskim partnerima na izgradnji konsenzusa. Ipak, Meloni je bila odsutna iz Tivta. Kao rezultat toga, na kraju bi mogao biti predložen kompromisni treći kandidat.

Hladni odnosi s Parizom, štaviše, stalna su odlika vlade od kada je preuzela vlast. Najnoviji primjer bio je spor oko lokacije sjedišta nove Evropske carinske agencije. Rim i Lille, francuski grad blizu obale kanala, bili su konkurentski kandidati. Nakon tri runde glasanja u Vijeću Europske unije i Evropskom parlamentu, Lille je pobijedio, unatoč snažnim naporima talijanske vlade i rimske gradske uprave, koja je računala na ekonomske prilike koje bi agencija donijela.

Meloni i Macron sastajat će se još dva puta u narednim sedmicama: na samitu G7 u Évianu 13. juna i na bilateralnom sastanku u Cannesu 25. juna.

Danas, u međuvremenu, Macron, Merz i Starmer sastaju se s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim u Londonu. Sastanak je odbacila Meloni, koja tvrdi da nijedan pregovori ne mogu uspjeti bez uključenosti SAD-a.

Atmosfera ostaje eskalacijska. Čak i jučer, ukrajinski dronovi pogodili su Sankt Peterburg. A američki predsjednik izgledao je kao da se distancira od pitanja: „Neka to oni sami rijеše,” rekao je u pogledu pregovora između Putina i Zelenskog, pregovora koje je Moskva već praktično obustavila.

14. jula, na francuski nacionalni dan, Macron je sazvao još jedan prošireni sastanak takozvane „koalicije voljnih” u Parizu. Meloni nije potvrdila hoće li prisustvovati.