Izetbegović: Ginkel mi je kazao da će Dodiku biti vraćene sankcije ako ponovi udar na Dejton

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović govorio je o aktuelnim sukobima unutar međunarodne zajednice u BiH.

“Pokazuje se ta pukotina na relaciji SAD-EU, što je veoma neugodno za nas, da ne kažem opasno. Nije nikako dobro da SAD i EU se razilaze na pitanju podrške BiH, ulozi OHR-a, itd”, kazao je.

Dodao je da to nije do BiH, te da je od dolaska predsjednika Donalda Trumpa na čelo SAD “očigledno rivalstvo između EU i SAD-a”.

“Dokle će to dosezati, da li je to samo jedna taktička varijanta, kojom se EU treba pridobiti, recimo, za snažnije finansiranje NATO-a ili jedan drugačiji odnos prema SAD, vrijeme će pokazati. Ali u ovome času to ne izgleda dobro”, kazao je.

Izetbegović kaže da je zabrinut zbog reakcije Ambasade SAD, jer “u svojoj ljutnji na EU i njen odnos, SAD bi da kazne BiH”.

“Nadam se da će se naći neki kompromis, jer to bi u protivnom se mogli desiti neugodni scenariji, koje ne može ni predvidjeti potpuno”, kazao je.

Predsjednik SDA je kazao da su neki od uslova 5+2 nejasni, poput pozitivne procjene situacije, te je naglasio da “umjesto OHR-a moraju biti uspostavljeni domaći mehanizmi za deblokadu sistema”.

“OHR za 28 godina je upotrijebio preko 800 puta, sa razlogom. Uklanjanji su članovi Predsjedništva, ukidani su zakoni koji su bili udar na Dejton, uklanjani su predsjednici entiteta, zaustavljana je Hrvatska samouprava. Šta činiti, bez OHR-a, ako se nastave poruke, a sasvim sigurno će se nastaviti sa ovakvim Dodikom i porukama iz Beograda, a Boga mi i iz Zagreba. Zato je neophodno uspostaviti domaće mehanizme za deblokadu, ne možete dopustiti da SNSD radi u Domu naroda ovo šta radi, ili mogu jednostavno ne doći na sjednicu Vijeća ministara. Ili OHR ili domaći mehanizmi koji će raditi njegov posao”, kazao je.

Izetbegović je kazao da bi srpska i hrvatska politika u BiH voljele da samo Srbija i Hrvatska ostanu ovdje, a da svi ostali odu, “a znamo kuda bi to vodilo”.

“Mislim da su i u međunarodnoj zajednici i u PIC-u sasvim svjesni da ne smiju u ovome času povući niti OHR, niti mu ograničiti mandat, niti povući bonske ovlasti. Mislim da će biti imenovan novi visoki predstavnik sa punim ovlastima”, kazao je.

Na pitanje da li se koplja lome oko državne imovine, kazao je “u ovom času - da”.

“Glavno pitanje je vladavina zakona. Dodik je čovjek koji je van zakona, udara na Ustav, pravi referendume, udara na zakone. To se ne može dopustiti. Vladavina zakona i ovi mehanizmi o kojima sam govorio, koji će deblokirati”, kazao je.

Kazao je da su svi novi - država, od nivoa BiH, entiteta, kantona i općina. 

“Treba utvrditi ovlasti i omogućiti da se koristi državna imovina, da se poštuje odluka Ustavnog suda BiH, koji je kazao da je država titular, ne može biti entitet. To je aksiom”, kazao je.

Na pitanje o Deklaraciji Domovinskog pokreta, kaže da “hrvatska strana traži rješavanje nečega što je Ustavom riješeno, a to je pitanje Hrvata u Predsjedništvu”.

“Ovo što u ovom času imamo i već odavno imamo je legitimno i legalno. A s druge strane, ne dopuštaju ono što je bošnjačkoj strani zagarantovano. U ovom času u strukturi države ima više Hrvata na pozicijama, nego Bošnjaka. A Bošnjaka je 3-4 puta više. Dakle, kad pogledate pozicije koje drže, od pozicije gđe Krišto, pa dalje. Zatim kakve sve mogućnosti veta imaju, da zaustave sve što hoće. Jedan narod koji je 3-4 malobrojniji od Bošnjaka ima više pozicija. Pa i u samoj Federaciji, kompletan sistem Cesta, Autocesta drže”, kazao je.

Izetbegović je kazao da je Trojka dala brojne pozicije HDZ-u.

Govorio je i o napadima hrvatskih medija na potpredsjednika SDA Harisa Zahiragića.

“To je pokušaj da sebi dopustite koješta, a drugoj strani da ne date ni da se brani. G. Zahiragić je i s pravom bio i malo nervozan, malo i agresivan dao odgovor. Jer Bošnjake provocira kada neko kaže da će uspostaviti entiteta koji je pokušao uspostaviti konc-logorima, tenkovima, etničkim čišćenjima, i čije tragove do danas trpimo, npr. apartheid u Stocu”, kazao je.

Na pitanje o optužbi bivšeg američkog ambasadora Michaela Murphyja, Izetbegović kaže da “ako je Murphy već odlučio da slaže nešto o meni, trebao smisliti nešto ozbiljno”.

“Kazati nešto što je potpuno iščašeno, što svjedoci koji su bili prisutni znaju da nema veze, u njegovom je stilu. On je takve optužbe protiv SDA iznosio dok je bio tu. Npr, poveže nas s trgovinom drogom. Ne mislim da je i ovo ozbiljno. Ni u jednom momentu takvo šta nije bilo na stolu. Radilo se o pritisku na mene da se isporuči hrvatskoj strani izbor člana Predsjedništva”, kazao je.

Predsjednik SDA kaže da je Murphy kreator Trojke i da BiH trpi posljedice toga.

“Da se podijeli BiH, nema Bošnjaka koji uopće pomišlja na takvu stvar”, kazao je Izetbegović.

On kaže da je Amerikancima 2022. bio cilj da se poprave odnosi između Bošnjaka i Hrvata na način da bošnjačka strana napravi ustupak.

“Dakle, ne neki balansirani pristup gdje bi se nešto našlo i za bošnjačku stranu, recimo, proporcionalna zastupljenost, ustavna kategorija koja se ne poštuje, i još neke stvari u vezi s funkcionalnosti Federacije koje sam ja tražio, nego čisto da se izađe ususret drugoj strani”, kazao je.

Aksiom je, kaže predsjednik SDA, “da nama trebaju SAD”.

“Ulaziti u prepirke sa SAD-om, za nas nije dobro. Meni predstavnik SAD Ginkel pet puta tvrdi jednu stvar - nije se promijenio strateški odnos SAD-a prema BiH. ‘Mi želimo da stabiliziramo odnose, ali na drugi način - relaksacijom. Dodik je morao da povuče neustavne zakone, mi smo povukli sankcije u odnosu na njega, ali smo spremni vratiti sankcije i pooštriti ih, ako nastavi. Želimo da vas zabavimo poslom u BiH, da se radi, gradi, a ne da imamo permanentnu prepirku i svađu’, veli. Amerikanci su spremni da pritisnu u tom smislu sve, i to je dobrodošlo”, kazao je.

Podsjetio je da prije Trumpove administracije Južna interkonekcija je bila u zastoju.

“Kad su došli Amerikanci svi su se sklonili. Niko ne želi problem s njima. Mislim da će i u namjenskoj industriji imati zahtjeve. I treba im izaći u susret, treba ojačati našu namjensku industriju zajedno sa SAD-om”, kazao je.

Kazao je da ćemo možda ući u neke projekte koji su neizvjesni, “ali kurcijalno važna stvar, stabilnost i pokretanje iz blokade se može desiti”.

“Mora se raditi po zakonu, a zakon poznaje direktnu pogodbu, do koje može doći ako se donese procjena da je to interes. Interes je sasvim sigurno da neko nađe pare, da neko nađe izvođača, neko kome niko u BiH neće reći ‘ne može’. To je američka strana”, kazao je i dodao da mora postojati tržište i da se cijene moraju odrediti kroz tržište.

Dodao je da se sada “mora napraviti vrlo jasna feasibility studija i ugovor, i radi nas i radi njih, da ne bi sutra počelo međusobno optuživanje”.

“Oni moraju imati profit, da bi bili zainteresirani, ali mora biti i tržišta”, kazao je.