Jesmo li bolji nego što pričamo: Šta pokazuje izvještaj o društvenoj koheziji

Bosna i Hercegovina u 2025. godini ne odgovara slici duboko podijeljenog društva kakvom se često predstavlja u javnom prostoru, pokazuje najnoviji Indeks društvene kohezije i pomirenja (SCORE).

Istraživanje provedeno među oko 3.800 ispitanika širom zemlje pokazalo je da su međunacionalni odnosi uglavnom stabilni, da postoji izražen osjećaj pripadnosti državi te snažna saradnja na lokalnom nivou. Istovremeno, građani ostaju izrazito pesimistični kada je riječ o političkoj i ekonomskoj budućnosti zemlje.

Prema izvještaju za 2025. godinu, Bosna i Hercegovina ne odražava sliku "urušenog društvenog tkiva" koja se često može čuti u domaćim i međunarodnim narativima.

"Podaci ukazuju na umjereni stepen kohezije i zajedništva, iznadprosječni sklad između grupa i snažnu saradnju zajednice na lokalnom nivou", navodi se u izvještaju.

Autori istraživanja ističu da svakodnevni odnosi među građanima različitih nacionalnosti uglavnom funkcionišu bez većih problema te da je društvo otpornije nego što se često prikazuje. Međutim, upozoravaju da istovremeno postoji široko rasprostranjen osjećaj nesigurnosti i zabrinutosti za budućnost zemlje.

"Ključna karakteristika postojećeg konteksta je nesrazmjer između relativno pozitivnih lokalnih iskustava i negativnih percepcija na sistemskom nivou", navodi se u dokumentu.

Jedna od analiziranih dimenzija odnosila se na sklad između Bošnjaka, Hrvata i Srba. Istraživanje pokazuje da je sklad među grupama iznad prosjeka, sa ocjenom 6,3 od mogućih 10 bodova.

Većina ispitanika iskazuje spremnost na prijateljske i poslovne odnose s pripadnicima drugih etničkih grupa, dok je socijalna anksioznost prema drugim narodima niska. Ipak, međugrupno povjerenje ostaje ispod prosjeka.

"Građani mogu živjeti i raditi jedni pored drugih bez visokog stepena povjerenja u namjere drugih grupa", navodi se u izvještaju.

Autori zaključuju da odnosi među etničkim grupama nisu u fazi pogoršanja, ali da je za jačanje povjerenja potrebno više od same svakodnevne koegzistencije.

Istraživanje pokazuje da je inkluzivni osjećaj pripadnosti jedna od najstabilnijih dimenzija društvene kohezije. Građanski identitet ocijenjen je sa 6,6 od 10, dok je poistovjećivanje s Bosnom i Hercegovinom ocijenjeno sa visokih 7,8 bodova.

"Mnogi građani i dalje izražavaju inkluzivni osjećaj pripadnosti, što sugeriše da je građanski identitet stvarni društveni resurs koji može podržati dugoročnu otpornost i inkluzivni razvoj", navodi se u izvještaju.

Prema nalazima, političke tenzije i podjele nisu značajnije narušile osjećaj pripadnosti državi tokom posljednjih pet godina.

Za razliku od međuljudskih odnosa i osjećaja pripadnosti, percepcija napretka i budućnosti predstavlja najslabiju dimenziju društvene kohezije.

Veliki broj ispitanika smatra da su se ključne društvene i političke oblasti pogoršale te očekuje nastavak političkih tenzija i ekonomskih problema. Građani posebno izražavaju zabrinutost zbog političke nestabilnosti i odnosa među političkim liderima.

Ipak, autori ističu da se taj pesimizam ne preslikava u svakodnevni život lokalnih zajednica.

„Pesimizam je češće usmjeren prema političkom sistemu i širem društvu nego prema svakodnevnim interakcijama u zajednici“, navodi se u izvještaju.

Iako većina građana prihvata Bosnu i Hercegovinu kao legitimnu državu, povjerenje u državne institucije ostaje umjereno. Legitimitet države ocijenjen je sa 6,9 od 10, dok je povjerenje u institucije na državnom nivou ocijenjeno sa svega 4,3 boda.

"Mnogi građani mogu prihvatati državu kao legitimnu, a istovremeno izražavati nepovjerenje i skepticizam prema njenim institucijama", navodi se u dokumentu.

Autori upozoravaju da je za rast povjerenja potrebno unaprijediti kvalitet donošenja odluka, transparentnost i uključivanje građana u procese odlučivanja.

Izvještaj pokazuje i da u BiH postoji značajan neiskorišten građanski potencijal. Građani pokazuju spremnost za saradnju i angažman u lokalnim zajednicama, ali često ne raspolažu potrebnim znanjem ili kanalima za aktivnije uključivanje u javni život.

Saradnja u zajednici ocijenjena je sa 6,7 od 10, dok je osjećaj građanske odgovornosti porastao sa 4,9 bodova u 2020. na 5,8 bodova u 2025. godini. S druge strane, građanska svijest ostaje relativno niska, sa ocjenom 4,5 od 10.

Autori zbog toga preporučuju ulaganje u građansko obrazovanje, razvoj participativnih mehanizama odlučivanja i jačanje lokalnih inicijativa koje bi građanima omogućile veći utjecaj na donošenje odluka.

Zaključak izvještaja je da Bosna i Hercegovina posjeduje "čvrste, ali nedovoljno iskorištene temelje za snažniju društvenu koheziju i zajedništvo", te da je ključni izazov pretvoriti postojeću lokalnu saradnju i osjećaj pripadnosti u veće građansko učešće i jače povjerenje u institucije.