Veličanin: Naš prijedlog za državnu imovinu ne šteti ni državi ni entitetima

Centar za geopolitička istraživanja GEOPOL BiH objavio dokument iza kojeg stoji sedam stručnjaka, a koji nudi rješenje za pitanje državne imovine koje je, kako kažu, prihvatljivo za sve strane u BiH.

Ermin Veličanin je pravnik i jedan od stručnjaka koji je radio na izradi dokumenta, a u Avazovom intervjuu ekskluzivno je otkrio kako su pokušali napraviti iskorak i da fokus pomjere sa pitanja ko je titular, jer je to nesporno.

"Osnovni princip jeste da je titular država Bosna i Hercegovina, međutim pitanje je ko raspolaže tom imovinom. Tu smo primijenili model koji je u usporednom pravu veoma jednostavan i široko prihvaćen. Posmatrali smo praksu evropskih država i primijenili takozvani funkcionalni princip. To znači da nivo vlasti koji je nadležan za određenu državnu funkciju može upravljati imovinom potrebnom za obavljanje te funkcije. Dakle, ne može odlučivati o njenom otuđenju, ali može njome upravljati, davati je u zakup, dodjeljivati koncesije i ostvarivati prihode po tom osnovu", kazao je za Avaz.

Na osnovu toga imovinu su, kako je kazao, podijelili u tri kategorije. Prva kategorija je imovina kojom upravlja država Bosna i Hercegovina radi izvršavanja svojih nadležnosti. Tu spada vojna imovina, granična infrastruktura i određeni strateški projekti. Ta imovina je apsolutno neotuđiva, istakao je Veličanin.

"Druga kategorija je takozvana funkcionalna imovina. Ona bi pretežno bila u nadležnosti entiteta, koji bi njome upravljali i ubirali prihode, ali bez prava na otuđenje. Ipak, predvidjeli smo mogućnost da i ta imovina, uz saglasnost državnog nivoa, bude predmet otuđenja kada je to neophodno za realizaciju važnih strateških projekata", objasnio je.

Treća kategorija je lokalna razvojna imovina, odnosno imovina općina i gradova, a procedura da ovaj prijedlog postane zakonsko rješenje je jasna. Morao bi ga usvojiti Državni parlament.

"Ta zabrana koju je nametnuo visoki predstavnik zapravo predstavlja svojevrsni putokaz kako se ovo pitanje može riješiti. Jedini način je donošenje zakona o državnoj imovini na nivou Bosne i Hercegovine. Usvajanjem takvog zakona automatski bi prestala važiti zabrana raspolaganja", kazao je Veličanin.

Dodao je da se ovim prijedlogom ne vrši centralizacija Bosne i Hercegovine, niti se jačaju ili slabe entiteti. Prema riječima Veličanina, entiteti bi ubirali prihode od raspolaganja imovinom koja se nalazi na njihovoj teritoriji.

"Niko iz Sarajeva ne bi upravljao imovinom u Republici Srpskoj niti obrnuto. To nije ni predviđeno prijedlogom niti bi bilo u skladu s principima lokalne samouprave. Lokalnim zajednicama i entitetima mora se omogućiti upravljanje imovinom na njihovom području, uz dvije ključne zaštite: da je titular Bosna i Hercegovina i da postoje mehanizmi koji sprečavaju nekontrolisano otuđenje imovine", istakao je.

Veličanin je istakao da će projekat Južne interkonekcije biti nemoguće provesti ukoliko se ne rješi pitanje imovine.

"Moguće je tražiti određena privremena rješenja, ali je veoma upitno da li bi ona izdržala test Ustavnog suda i postojećih odluka. Bez jasnog zakona o državnoj imovini teško je očekivati da će ozbiljni investitori ulaziti u projekte vrijedne stotine miliona maraka. Niko ne želi ulagati značajna sredstva ako postoji mogućnost da za dvije godine sud utvrdi da projekat nije proveden u skladu sa zakonom", istakao je.