Bildt i Petritsch za zatvaranje OHR-a

Ostavka Christiana Schmidta s pozicije visokog predstavnika ne bi trebala otvoriti samo pitanje njegovog nasljednika, nego mnogo ozbiljniju raspravu o budućnosti međunarodne politike prema Bosni i Hercegovini, ocjenjuju bivši visoki predstavnici Carl Bildt i Wolfgang Petritsch u tekstu za Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Njihova glavna poruka je jasna: Bosni i Hercegovini više ne treba međunarodna uprava kakva postoji već trideset godina. Po njihovom mišljenju, OHR je bio važan odmah nakon rata i bez američke i evropske pomoći Dejtonski sporazum se teško mogao provesti. Međutim, ono što je trebalo biti privremeno rješenje, sada je postalo trajno.

U tome vide ključni problem. Institucija visokog predstavnika je s vremenom izgubila dio utjecaja i legitimiteta, a domaći političari je često koriste kao izgovor. Nekima služi kao neprijatelj na kojeg prebacuju odgovornost, dok drugi očekuju da riješi ono što domaće institucije ne mogu ili ne žele. Rezultat je kontrolisana stagnacija – sistem opstaje, ali se ne popravlja.

Bildt i Petritsch ističu da se promijenila i geopolitička situacija. Rusija već godinama odbacuje ulogu visokog predstavnika i djeluje kao destabilizirajući faktor u regiji. Istovremeno, prema njima, u Washingtonu se sve više pojavljuje pristup Balkanu u kojem se miješaju politički i poslovni interesi. U takvim okolnostima, smatraju, novi visoki predstavnik teško bi imao više legitimiteta od prethodnika.

Zato predlažu drugačiji pristup. Umjesto novih kadrovskih rješenja u OHR-u, Evropi je potreban strateški novi početak. Po njima, to bi trebalo uključiti dvije stvari: reformu nefunkcionalnog sistema vlasti i postepeno ukidanje posebnog međunarodnog nadzora.

To ne znači da bi Dejtonski sporazum bio ukinut preko noći. Autori predlažu realna prilagođavanja: efikasnije donošenje odluka, jasnije odgovornosti i manje prostora za stalne opstrukcije. Dodaju da bi zatvaranje OHR-a trebalo povezati s procesom pristupanja Evropskoj uniji, kako bi se pitanja poput državne imovine rješavala u evropskom pregovaračkom okviru.

Njihova poruka je jasna: Bosni i Hercegovini, po njihovom mišljenju, ne treba beskrajna međunarodna administracija, već vjerodostojna evropska budućnost.