Godinu i po nakon tragedije u Jablanici nema nijedne optužnice

Godinu i po nakon tragedije u Donjoj Jablanici i smrti 19 ljudi nema podignute optužnice. Nakon međusobnog prebacivanja nadležnosti s Kantonalnog na Federalno tužilaštvo, istraga je vraćena na početak.

O eventualnoj odgovornosti ilegalnog kamenoloma malo se zna, osim što se javnost drži uznemirena činjenicom da su vještaci utvrdili da je kamenolom više od 20 godina radio bez dozvole.

Saznajemo i da su inspekcije izlazile na teren, evidentirale stanje, a nalazi inspekcije ostajali mrtvo slovo na papiru. Da stvar bude teža, i ti nalazi inspekcije kose se sa zaključcima vještaka.

Smrt većine stradalih stanovnika Donje Jablanice nastupila je uslijed gušenja zemljom, izvještaj je to obdukcije provedene po nalogu Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona krajem 2024. godine.

Godinu poslije saopćenje u kojem je navedeno - istraga je pri kraju, saslušano je nekoliko osoba u svojstvu svjedoka, izuzeta dokumentacija Ministarstva privrede i firme Sani, vlasnika kamenoloma. Bez optužnice, a istragu je od Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona preuzeo federalni tužilački nivo. Razlog je što su u predmetnom radu Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona uočeni nedostaci.

„Uočeni su određeni proceduralni nedostaci zbog čega je morala biti donesena nova naredba o provođenju istrage. Moram napomenuti da se određene istražne radnje moraju ponoviti radi njihove procesne valjanosti, a istovremeno su pokrenute i nove istražne radnje“, kazala je Nina Hadžihajdarević, glasnogovornica Tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine, prenosi FTV.

To znači prikupljanje novih dokaza, i analiza postojećih. No vodi li istraga ka nečem novom. To s federalnog tužilačkog nivoa već ne navode.

U javnosti su dostupne informacije da su osim vlasnika kamenoloma Dženana Holđe saslušana i tri kantonalna inspektora. Vještaci su bili jasni. Bila je rijetko zabilježena bujica, prije nje požari, ali i činjenica da su na tom terenu vršena bušenja i rezanja i to, kako su vještaci utvrdili, bez dozvole.

„Dodatni faktori bili su degradacija padina uslijed prethodnog šumskog požara, kao i aktivnosti kamenoloma ‘Šupljika’, za koji nisu postojale važeće dozvole za eksploataciju“, navedeno je, među ostalim, u izvještaju Zavoda za geologiju Federacije Bosne i Hercegovine.

Kako je kamenolom više od dvije decenije radio bez dozvole? Eksploatacija počinje 2002, bez potrebnih dozvola, a onda 2006. Općinsko vijeće Jablanica usvaja zaključak kojim se utvrđuje da je izdavanje dozvole tom i takvom kamenolomu interes Općine. Ali lavirintu nije kraj.

U Ministarstvu privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona tvrde da nikada nisu izdali koncesiju na osnovu ovog općinskog zaključka i da su nekoliko puta izadavali prekršajne naloge.

U oči upada, osim činjenice da su ti prekršajni nalozi bili svrha sami sebi, odnosno da se na terenu ništa nije promijenilo i to da je posljednji obavljen 2021. godine i tek konstatovano da je gotovo pust. 

„Nema prisutnog ljudstva ni strojeva, nema vidljivih znakova izvođenja radova. Primjetno je nisko i srednje rastinje, a ležište je obraslo vegetacijom, što upućuje na to da nije bilo promjena od posljednjeg nadzora, odnosno da nisu izvođeni bilo kakvi radovi“, navedeno je u saopćenju Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Arhiv ovog ministarstva nakon 2021. nema nijednu potvrdu da su na terenu provođeni inspekcijski nadzori, a vještačenja Federalnog zavoda za geologiju potvrđuje sljedeće, tačnije suprotno onome što je inspekcija Hercegovačko-neretvanskog kantona navela u posljednjem izvještaju.

„Slom sipara dogodio se ispod dijela platoa na kojem je bio parkiran bager. Kao rezultat toga, mašina je djelimično zatrpana i poplavljena, dok je i veći dio platoa poplavljen i oslabljen“, navodi se u izvještaju Zavoda za geologiju Federacije Bosne i Hercegovine.

Dakle, osim toga što su bageri bili, suprotno onome što inspekcija tvrdi, na terenu, vještačenje je navelo i da je kobna jalovina, a ona je produkt kopanja, bila na terenu. Upravo ona koja je odnijela 19 života.

No, sve ovo nedovoljno je nadležnom tužilaštvu, koje je istragu i obustavilo. 

„Potpuno je razumljivo da građani u ovakvoj situaciji očekuju vrlo efikasan rad i da je svaki dan predug. Međutim, možda je i bolje da se pitanja nadležnosti razriješe u ovoj fazi nego da se to dešava kasnije tokom eventualnog suđenja ili u drugostepenom postupku, što se nekada dešava“, izjavio je pravni ekspert Arben Murtezić.

Ono što pravni ekspert tvrdi da se treba desiti nije se desilo. Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona je bez odgovornosti što ni nakon godinu i po nije uradilo posao a isti taj predmet prenijelo na federalni nivo. Stoga ne čudi što je isto to tužilaštvo za pet godina podiglo četiri optužnice za visoku korupciju, a bili subjektivni ili ne, itekako je ima.