Novi plan iz Njemačke: Zapadni Balkan bliže EU, ali bez prava glasa

Njemački kancelar Friedrich Merz pokrenuo je novu inicijativu za ubrzavanje evropske integracije Ukraine, predlažući model u kojem bi Ukrajina dobila djelimični, tzv. „pridruženi” status unutar Evropske unije.

Prema prijedlogu njemačke vlade, ratom pogođena Ukrajina prvo bi postala „pridružena članica”, što bi joj omogućilo učešće u radu evropskih institucija i sastancima lidera EU, ali bez prava glasa.

„Nemamo vremena za nova odgađanja”, napisao je Merz u pismu upućenom Antóniu Costi, Ursuli von der Leyen i kiparskom predsjedniku Nikos Christodoulides.

„Vrijeme je da hrabro nastavimo evropsku integraciju Ukrajine kroz inovativna rješenja kao neposredne korake naprijed”, poručio je njemački kancelar.

Merz je ideju prethodno razmatrao i s ukrajinskim predsjednikom i evropskim liderima na neformalnom samitu na Kipru u aprilu. Naglasio je da cilj nije stvaranje „članstva lakše kategorije”, već konkretan korak ka punopravnom članstvu.

Prema prijedlogu, Ukrajina bi dobila pravo na evropskog komesara bez portfelja i bez prava glasa, pridružene zastupnike u Evropskom parlamentu bez prava glasanja, kao i mogućnost obraćanja na važnim sastancima EU. Paralelno bi nastavila reforme u oblastima poput vladavine prava i zaštite manjina kako bi ostvarila puno članstvo.

Istovremeno, punopravno članstvo ostaje krajnji cilj, a Merz poziva na hitno otvaranje svih pregovaračkih klastera „bez odlaganja”. Međutim, upozorava da Ukrajina neće moći brzo završiti proces pristupanja zbog „brojnih prepreka” i složenih ratifikacija u državama članicama.

Njemačka inicijativa također pokušava oživjeti usporenu raspravu o proširenju EU, koja obuhvata: Moldoviju i države Zapadnog Balkana,

Prema njemačkom planu, države ne bi dobile status pridruženih članica, već niži status posmatrača u institucijama EU.

„Možemo zamisliti redovne zajedničke sjednice Evropske komisije ili Evropskog parlamenta s predstavnicima država Zapadnog Balkana“, rekao je jedan njemački zvaničnik.

Države bi također dobile veći pristup evropskim programima i dijelovima jedinstvenog tržišta kroz proces postepene integracije.

U svojoj analizi na društvenoj mreži X, Adnan Ćerimagić, viši analitičar u Evropskoj inicijativi za stabilnosti (ESI) je napisao da Merz je u pismu upućenom liderima institucija EU u Briselu poručio da proces proširenja Evropske unije „traje predugo“ i da to „stvara frustracije“.

Zbog toga, kako navodi, potrebna je „nova dinamika“ i za Ukraine, kao i za Zapadni Balkan i Moldaviju

Navodi kako Status za Zapadni Balkan uključuje: Zajedničke sjednice Evropske komisije ili Evropskog parlamenta s predstavnicima država regiona o pitanjima koja se direktno tiču Zapadnog Balkana.

"Privilegovan pristup jedinstvenom tržištu kroz postepenu integraciju i 'gradivne blokove' koji bi omogućili kasnije puno usklađivanje s EU politikama. Pojačanu institucionalnu integraciju u zavisnosti od 'suštinskog napretka u reformama'", piše on.

Navodi kako Merz predlaže da se ove ideje razmotre u Evropskom vijeću, da se postigne dogovor u skorom roku i da se formira posebna radna grupa koja bi razradila detalje.

"Prema njegovoj ocjeni, prijedlog će vjerovatno izazvati brojne reakcije u Briselu i državama članicama EU, kao i u zemljama kandidatima. Također priznaje da Ukrajina vjerovatno neće dobiti ono što očekuje, te da će se otvoriti pitanja političke, tehničke i pravne izvodljivosti ovog modela", zaključuje Ćerimagić.

Sve dolazi samo nekoliko sedmica prije samita o Zapadnom Balkanu koji će početkom juna biti održan u Crnoj Gori.