Je li Bosna i Hercegovina država Srba i Hrvata pod nadzorom Evropske unije

Zijad Krnjić nije kao fizičko lice donio proceduralnu i političku odluku da otvaranje novog graničnog prelaza uslovljava rješavanjem mnogo važnijeg problema, teškog stotine miliona KM. Krnjić je predstavljao Federaciju Bosne i Hercegovine, u institucionalnom pogledu. Uslov je bio zakonit, pošten i jednostavan: vratite pare, ne uzimajte više pare koje vam ne pripadaju, odmah ćemo razriješiti problem koji vas tišti.

Krnjić je, u političkom pogledu, predstavnik Bošnjaka. Nakon decenija potrage za bočnim i alternativnim pravcima poimanja i vršenja politike u složenoj višenacionalnoj zemlji, Bošnjaci su prinuđeni odustati od evropske širine i djelovati unutar dejtonskih uskih staza.

Decenije srpske i hrvatske kapriciozne politike blokiranja i kočenja države, isisavanja državnih resursa i para primorale su i bošnjački politički faktor da prihvati princip veta, u skladu i sa slovom i s famoznim duhom ustavnog poretka.

Ali, Bošnjacima nije dopušteno da budu konstruktivni u svoju korist oslanjajući se na legitimne mehanizme opstrukcije kada time sprječavaju nešto što će im naštetiti. Suština dejtonskog poretka upravo je u tome: tri naroda imaju pravo zaustaviti ono što smatraju štetnim.

Za Bošnjake, dakle, pravilo mogućnosti opstrukcije ne važi. Najbolji primjer – nadajmo se da boljeg neće biti – jeste kada OHR i Američka ambasada naprosto nisu dopustili bošnjačkom potpredsjedniku Federacije da iskoristi sve ustavne mogućnosti i osujeti formiranje sastava Vlade koji je smatrao štetnim po Bošnjake. Suspendiran je Ustav Federacije i tu počinje nova epizoda naše dejtonske historije.

Bošnjački ministri u Vijeću ministara jučer nisu glasali za privremeno otvaranje graničnog prelaza – nakon medijsko-političke predstave SNSD-a. Iskorišten je veto, morali su pribjeći principu opstrukcije, iako su naivno vjerovali i javnost uvjeravali da će popustljivost prema SNSD-u i HDZ-u uroditi njihovom konstruktivnošću. To se njihovo naivno uvjerenje već obilo narodu o glavu, a obit će se i ovim strankama u oktobru.

HDZ može godinama blokirati formiranje nove vlade, ismijavajući time izbornu volju većine građana; SNSD-ovci mogu prkosno ne dolaziti na sjednice državnog Doma naroda – ali Bošnjaci, jok. Njihova je uloga da budu konstruktivni, pitomi, pomalo egzotični, umjereni kućni ljubimci Evropske unije.

Upravo Evropska unija – koristeći se procjepima u američkoj nezainteresiranosti za ovaj politički problem – dala zeleno svjetlo HDZ-ovom zamjeniku ministra sigurnosti da jednim svojim potpisom poništi i volju bošnjačkog, federalnog predstavnika u Upravnom odboru državne poreske institucije, preskoči veto bošnjačkih ministara i otvoreno stane na stranu dvojice protiv jednog.

Što se tiče zakonitosti, kako je objasnio profesor ustavnog prava Davor Trlin, u nizu aspekata nalazimo da je procedura vrlo upitne zakonitosti i da je privremeno rješenje osporivo pred Sudom BiH, a zamjenik ministra sigurnosti podložan krivičnom gonjenju.

Po Evropskoj uniji, s kojom se slaže dobar dio sarajevske političke javnosti, dobri su i slovo i duh Dejtona – sve dok se Bošnjaci, kao najmnogobrojniji konstitutivni narod ne pozovu na njih i ne iskoriste sve dostupne institucionalne i političke mehanizme zaštite svojih društvenih i ekonomskih interesa.

Dobri su SNSD-ovi i HDZ-ovi evropski zakoni – samo neka se usvoje, samo neka se u ko zna kakvoj tabeli na serverima od Sarajeva preko Zagreba do Brisela neko polje iz crvenog pretvori u zeleno.

Evropska unija nam je jučer pokazala da ne samo što nije za bilo kakve evropske vrijednosti, nego nije ni za dejtonske vrijednosti, usput tumačeći procedure i propise proizvoljno.

U čemu je razlika između Evropske unije i trampovske Amerike: jučer je i EU tako lahko prihvatila logiku jačega. Paradoksalnu, Trumpu bliski ljudi i krugovi, koji guraju projekat Južne interkonekcije, bili su dovoljno korektni i suptilni, poštivajući političke i društvene odnose, da izlobiraju podršku svih stranaka, cijelog ideološkog i nacionalnog spektra, pa da se usvoje njima važne izmjene zakona za ovaj poduhvat.

Iako smo navikli od evropskih diplomata da simuliraju izbalansiranost i mjeru, jučer su nam pokazali da – možda – nakon nove Amerike, sada imamo i novu Evropsku uniju.

Životno političko pitanje ovog ljeta i ove jeseni, kao i u godinama pred nama, jeste: kako će Bošnjaci odbraniti i reafirmirati suštinu ustavnog ustroja zemlje: konstitutivnost, pravo blokade, mogućnost legitimne opstrukcije, proporcionalnost u izvršnoj vlasti, neophodnost dogovora i kompromisnog pregovaranja.

Uz ekonomske i socijalne izazove, probleme infrastrukture, tjesnace i labirinte međunarodne politike, najvažnije predizborno pitanje jeste: šta je Bosna i Hercegovina ako više ne može biti ni građanska, ni evropska pa čak ni dejtonska. Srpsko-hrvatski kondominijum pod nadzorom Evropske unije?

Ako Bošnjacima više nije dopušteno koristiti iste mehanizme političke zaštite koje decenijama koriste druga dva konstitutivna naroda, Trojka, SDA, DF i SBiH i druge relevantne stranke, kao i intelektualna, medijska i kulturna zajednica, moraju javno i jasno ponuditi svoje odgovore na novu političku realnost u Bosni i Hercegovini.