Filipović: Treći entitet jedan od modela ako se nastavi nepravda prema Hrvatima

"Hrvati u Bosni i Hercegovini nalaze se pred ključnim izazovom osiguravanja legitimnog političkog predstavljanja, a pozicija hrvatskog člana Predsjedništva BiH usko je vezana uz Klub hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH bez kojega je nemoguće štititi nacionalne interese." Ovo je glavna poruka ", kazala je Darijana Filipović, zastupnice u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH na tribini održanoj u Zagrebu.

Filipović je govorila o ustavnim odredbama i terminologiji, te je navela kako u Ustavu BiH, koji počiva na natkrovljujućem načelu konstitutivnosti, terminologija vrlo precizna.

„Nigdje u Ustavu ne piše sintagma član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, nego eksplicitno stoji hrvatski član. S tim se pokušava na neki način relativizirati ili falsificirati koncepti koji postoje u Ustavu Bosne i Hercegovine“, kazala je Filipović, dodajući da izabrani dužnosnik treba predstavljati narod koji ga bira i tako mu daje legitimitet te da se pri aktivaciji veta mora obraćati Klubu hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Legitimitet izbora, prema njezinim riječima, ključan je pojam koji se često namjerno pogrešno tumači.

„Legitimitet u kontekstu Bosne i Hercegovine uvijek dolazi od onih koji biraju, nikada ne dolazi od onih koji se kandidiraju. Zato ne postoji legitimni kandidat, nego samo legitimitet u legitimnom izboru“, istaknula je, prenosi HMS.

Filipović je navela da građanski koncept zvuči evropski i demokratski u smislu zaštite individualnih prava, on u specifičnom bosanskohercegovačkom kontekstu služi kao alat za eliminaciju konstitutivnosti naroda na razinama gdje se isključivo štite kolektivna prava, poput Predsjedništva i domova naroda u korist većinskog bošnjačkog nacionalizma.

Na tribini se otvorilo i pitanje o "trećem entitetu” i terotorijalnoj reorganizaciji BiH. Filipović je naglasila da pitanje trećeg entiteta danas nije u primarnom fokusu političkog promišljanja. Kazala je kako je riječ o modelima o kojima se raspravljalo tokom mirovnih pregovora koji su prethodili Washingtonskom i Dejtonskom mirovnom sporazumu te kasnije puno puta za stolom unutar Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i u različitim intelektualnim krugovima "kao legitimnom modelu reorganizacije za funkcionalniju Federaciju BiH i BiH".

Poručila je da, ako se "ovakav odnos prema Hrvatima nastavi, treći entitet ostaje jedan od modela ili promišljanja o kojim hrvatski narod nastoji odgovoriti na nepravdu koja mu se događa”.

Dodala je kako se u dijelu sarajevske javnosti svaki spomen "trećeg entiteta redovito sotonizira s vrlo jasnim ciljem gušenja hrvatskog glasa".

„To je definitivno pokušaj da se zaustave politička promišljanja hrvatskog naroda kako da se otkloni neravnopravnost jer bi u tom slučaju trebalo priznati da zapravo nepravda postoji”, rekla je. Svoj stav o ovoj temi zaokružila je kazavši: „Ne dopuštam kao politički predstavnik hrvatskog naroda, i ovdje to danas jasno kažem, da bilo koja tema koja vodi ka traženju rješenja za funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu bude tabu tema.”