Schmidt za njemačke medije: Radimo na novom rješenju za državnu imovinu

Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt dao je ostavku na ovu funkciju, početkom ove sedmice.

Danas je u njemačkim dnevnim novinama Suddeutsche Zeitung objavljen intervju sa njim nakon ove odluke.

Suddeutsche Zeitung navodi kako je Schmidt iznenada najavio povlačenje, "očigledno pod pritiskom Trumpove administracije"

Na pitanje novinara Tobiasa Zicka, zašto baš sada napuštate funkciju? Schmidt je odgovorio da je osjetio da pritisak ne raste samo na njega, nego i na same strukture Dejtona.

"Bilo mi je važno osigurati da sama funkcija opstane. Ukidanje, prije nego što su postignuti zacrtani ciljevi – a oni su, nažalost, ostvareni samo djelimično – značilo bi dovođenje u pitanje cijelog Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući i vojnu misiju EUFOR-a. A to bi bilo neodgovorno u vremenu kada rastu secesionističke izjave iz Republike Srpske", kazao je on.

Na novinarsku opasku da bi upravo zbog toga trebao ostati na funkciji, on je kazao da bi za to bile potrebne drugačije okolnosti. Citirajući izraz Waltera Scheela, kada se 1979. nije ponovo kandidovao za predsjednika Savezne Republike Njemačke jer više nije imao dovoljnu podršku, kazao je da odlazi "teška srca".

"Kada sam se ove srijede popodne iz New Yorka, nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, vratio u Sarajevo, to je bio veoma emotivan trenutak sa mojim saradnicama i saradnicima", dodao je on.

Novinar je konstatovao da su navodno Amerikanci izvršili snažan pritisak da ga udalje s funkcije, te ga upitao da li je zbog toga očekivao veću podršku iz Brisela i Berlina?

Schmidt je naveo da je podrška je postojala. "I London se snažno zalagao za očuvanje OHR-a i lično me podržavao. Velika podrška dolazila je i iz Rima i drugih prijestonica. Ali bilo je razgovora u pozadini u kojima nisam učestvovao; samo sam čuo da su bili veoma intenzivni", naglasio je.

Osvrnuo se i na svoj govor pred Vijećem sigurnosti, gdje je upozorio na zabrinjavajući razvoj događaja u Bosni i Hercegovini.

"Neki političari ovdje lažno predstavljaju situaciju kao 'sukob civilizacija', kao da se ovdje sukobljavaju neprijateljske etničke grupe. Tvrdi se da je islamska zajednica potpuno naklonjena Iranu, što nije tačno. Muslimansko stanovništvo se vrijeđa svim mogućim pogrdnim izrazima. Tako stvorena atmosfera instrumentalizira se kako bi se opravdalo otcjepljenje Republike Srpske. Da, u drugom domu parlamenta, takozvanom Domu naroda, Hrvati i Srbi su više puta zajedno blokirali kvorum za odlučivanje i time spriječili donošenje zakona. Također, zakonodavci gotovo ništa nisu usvojili od mjera koje zahtijeva Vijeće Evrope za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Zbog toga će Bosna i Hercegovina vjerovatno završiti na sivoj listi zemalja sa rizikom od pranja novca. To je pravi korak unazad za zemlju", dodao je.

Uz opasku da napadi na državne institucije rastu, a SAD očigledno žele uskoro potpuno ukinuti OHR, kao što to Kremlj već dugo traži, novinar je upitao da li "ovoj krhkoj državnoj strukturi raspad"?

"Ne zna se kamo će te centrifugalne tendencije na kraju dovesti. Ali Bosna danas nije Bosna iz 1991. godine, kada je zbog snažnog prisustva Jugoslavenske narodne armije u zemlji bilo mnogo oružja", zaključio je on.

Dodao je i kako se nadao da će se u okviru skorog otvaranja pregovora za članstvo u EU mnoge stvari biti lakše riješiti.

"Međutim, mi još uvijek nemamo otvorene pristupne pregovore s EU. To ne mogu nadoknaditi, mogu samo ublažiti posljedice. S druge strane, ipak smo nešto postigli. I uz malo sreće, možda ćemo još ove godine donijeti odluku o pitanju državne imovine", istaknuo je.

Novinar je konstatovao da je upravo to je jedno od najvećih otvorenih pitanja: Bosna i Hercegovina je jedina nasljednica Jugoslavije u kojoj još nije riješeno koje površine nekadašnjeg „društvenog vlasništva“ iz Titovog komunizma pripadaju državi, entitetima ili općinama. Sada SAD navodno insistiraju na brzom rješenju jer bi u suprotnom mogao biti ugrožen planirani gasovod koji treba graditi firma bliska Trumpu.

"Da, to je ponovo pokrenulo stvari. Nestrpljenje raste i među načelnicima i gradonačelnicima koji često ne mogu izgraditi ni sportsku dvoranu. Radimo na novom rješenju; moji saradnici razvili su model prema kojem bi nezavisna komisija odlučivala za koje svrhe se državna zemljišta mogu koristiti", rekao je Schmidt.

Na novinrasku konstataciju da se Amerikancima je sve to očigledno išlo presporo i previše komplikovano, i da se iz diplomatskih krugova čuje da je to jedan od glavnih razloga zbog kojih ga američka administracija želi ukloniti, on je odgovorio da se gasovod temelji na studiji izvodljivosti staroj šest godina koju je podržala EU.

"Cilj je bio smanjiti utjecaj ruskog Gazproma. Međutim, EU se povukla iz projekta. Sada Evropljana više nema u toj priči. Ne može se Amerikancima odmah zamjeriti što pristupaju projektu s drugačijim idejama", kratko je odogovrio.

Osvrnuo se i na mogućnsot do kada će još ostati na funkciji.

"Vijeće bi se trebalo sastati 3. i 4. juna. Da, kandidati za funkciju visokog predstavnika ne rastu na drveću. I čovjek mora imati određeni prag tolerancije. Ali uvjeren sam da će neko biti pronađen. Zemlji je još potreban visoki predstavnik; sigurnosna situacija i politički razvoj su krhki, a međunarodne institucije ljudima pružaju određenu sigurnost", pojasnio je on.

Dodao je kako ljudi u BiH još uvijek gledaju na OHR kao na neku vrstu nosioca nade koji će riješiti probleme.

"To je, naravno, nezdravo za demokratiju i trebali bismo još ove godine pokrenuti ozbiljnu raspravu o dejtonskoj strukturi. Ali sumnjam da ćemo to uspjeti prije oktobra. Predizborne kampanje su predizborne kampanje, a ovdje su posebno testosteronski vođene", naglasio je on.

Na pitanje koji bi savjet dao svom nasljedniku, on je kazao da je to da ne vjeruje obećanjima koja dobije od političkih lidera.

"Procjenjuj ih samo prema njihovim djelima. I nemoj se ustručavati isticati svoje potencijale i kompetencije. Autoritet ipak djeluje", kazao je.

Na kraju se svrnuo i na Dodika. "Dodik je upravo rekao da bi, ako bih sada nametnuo novo rješenje za pitanje državne imovine koje nije u skladu s njegovim stavovima, to bio casus belli za nezavisnost Republike Srpske. Bez obzira na mene lično, računam na to da će se međunarodna zajednica odlučno suprotstaviti takvim pogledima i da se neće dati zastrašiti", zaključio je.