Merkel bi mogla uime EU pregovarati s Rusima

Dok Europa sve glasnije traži vlastitu ulogu u mogućim pregovorima o završetku rata u Ukrajini, u njemačkim i europskim političkim krugovima počela su nagađanja o tome ko bi mogao preuzeti ulogu posrednika između Moskve i Kijeva.

Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin iznenadio prijedlogom da bivši njemački kancelar Gerhard Schröder bude evropski izaslanik za pregovore, sada se sve češće spominju i druga poznata imena iz Njemačke – uključujući i bivšu kancelarku Angelu Merkel, piše Spiegel.

Putinova ideja da upravo Schröder, njegov dugogodišnji prijatelj i politički saveznik, sudjeluje u pregovorima dočekana je gotovo jednoglasno negativno u Europskoj uniji i Ukrajini.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas poručila je da bi bilo ‘vrlo nerazumno’ dopustiti Rusiji da određuje evropske pregovarače. Slične poruke stigle su i iz Berlina, gdje je glasnogovornik njemačke vlade jasno dao do znanja da Schröder nije opcija.

Ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Oleksij Makejev bio je još izravniji. ‘Ko je godinama zastupao ruske interese u Njemačkoj nema ni moralni ni politički legitimitet da danas nastupa kao posrednik’, rekao je.

Analitičari smatraju da je Putinov prijedlog još jedan znak rastuće nervoze u Kremlju. Rat ulazi u petu godinu, a unatoč velikim gubicima Rusija i dalje ne uspijeva ostvariti odlučujuću pobjedu nad Ukrajinom.

Nakon što je američki predsjednik Donald Trump prošle godine pokušao pokrenuti pregovore između Moskve i Kijeva, evropske države uglavnom su ostale po strani. Trump je najprije razgovarao s Putinom, zatim i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, nakon čega je predstavio plan od 28 točaka koji je u velikoj mjeri išao u korist Moskvi.

Zelenski je tada pokazao spremnost na određene kompromise, uključujući mogućnost zamrzavanja sukoba i odustajanje od insistiranja na brzom članstvu Ukrajine u NATO-u.

No interes Washingtona za pregovore ubrzo je oslabio jer se Trumpova administracija fokusirala na sukob s Iranom i krizu na Bliskom istoku. Upravo zato evropske prijestolnice sada žele aktivnije sudjelovati u eventualnim novim pregovorima.

Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul izjavio je da su Berlin, Pariz i London već pokrenuli inicijativu za ‘novi pokušaj uključivanja Europe u pregovarački proces’.

U tom kontekstu počela su i nagađanja o mogućim europskim posrednicima. Jedno od imena koje se spominje je njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier, koji godinama poznaje i Putina i Zelenskog. No dio istočnoeuropskih država i Ukrajina i njega smatraju previše bliskim Moskvi zbog ranije njemačke politike prema Rusiji.

Zbog toga se u raspravama sve češće pojavljuje i ime Angele Merkel. Bivša kancelarka i dalje ima velik međunarodni ugled, dobro poznaje Putina i Zelenskog, a dodatna prednost joj je činjenica da više ne obnaša nijednu državnu funkciju. Merkel također govori ruski jezik, što bi joj moglo olakšati eventualne kontakte s Kremljem.

Ipak, iz njezina ureda poručili su da zasad nije bilo nikakvih službenih upita o mogućoj posredničkoj ulozi. Na pitanje bi li Merkel bila spremna prihvatiti takvu funkciju nisu odgovorili.

Dio njemačkih političara skeptičan je prema ideji da upravo Njemačka ponovno preuzme ključnu diplomatsku ulogu u odnosima s Rusijom. Kritičari podsjećaju da su i Schröder i Merkel tijekom godina vodili politiku koju se danas često opisuje kao previše popustljivu prema Moskvi.

Bivši njemački diplomat Wolfgang Ischinger upozorio je da ‘ne smije biti novih njemačkih solo-akcija’ te da bi eventualni posrednik morao imati široku podršku cijele Europe, posebno istočnih i baltičkih država.

Slično razmišlja i bivši njemački ministar Michael Roth, koji smatra da posrednik uopće ne mora dolaziti iz Europe.

Među mogućim imenima pojavili su se i bivši talijanski premijer Mario Draghi te finski predsjednik Alexander Stubb. Draghi uživa velik ugled unutar EU-a zbog svoje uloge u europskoj financijskoj politici, dok Stubb ima dobre odnose s Trumpom i zagovara izravne europske razgovore s Putinom.

No evropski diplomati svjesni su da bilo kakvi pregovori neće biti mogući bez suradnje sa SAD-om. Strahuje se da bi Trump, poznat po impulzivnim reakcijama i želji za političkom dominacijom, mogao sabotirati svaki proces iz kojeg bi bio isključen.