Serwer: Bonske ovlasti osigurale su 30 godina mira

Piše: Daniel Serwer

Međunarodna zajednica pravi greške. Današnji dan mi je skrenuo pažnju na dvije od njih:

Visoki predstavnik za Bosnu, Christian Schmidt, u vijestima je jer (na sreću) odlazi sa funkcije.
Specijalizovana vijeća Kosova (KSC), koja sude bivšem predsjedniku Kosova Hashimu Thaçiju i drugim vođama Oslobodilačke vojske Kosova, doživjela su ozbiljnu kritiku u jednom britanskom izvještaju.

Schmidt je uradio i neke dobre stvari. Godine 2023. nametnuo je zakon koji je doveo do toga da bivši lider polovine Bosne na kojoj dominiraju Srbi bude optužen i osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Ali je također napravio veliki nered u izbornom sistemu Bosne svojom odlukom iz 2022. godine. Tom odlukom promijenjen je način brojanja glasova nakon izbora. Međunarodna zajednica mu je pritom dozvolila da otvoreno favorizira hrvatske interese i da se suprotstavi presudi Evropskog suda za ljudska prava. Ta presuda bi Bosnu usmjerila ka uspostavljanju jednakih individualnih prava umjesto etnički definisanih kolektivnih prava.

Sada će se postaviti pitanje šta će biti s njegovom funkcijom. Mnogi Evropljani žele da je ukinu. Žele odgovornost za osiguravanje budućnosti Bosne kao države prenijeti na proces pristupanja Evropskoj uniji. To bi na kraju moglo biti pravo rješenje, ali trenutno nije dovoljno. Diktatorske ovlasti visokog predstavnika pokazale su se ključnim da bi Dejtonski mirovni sporazum funkcionisao više od 30 godina. Prije ukidanja te funkcije, Bosni će biti potreban ustav koji garantuje budućnost države i omogućava joj pristupanje Evropskoj uniji.

Možda sam ranije predlagao da Amerikanac bude imenovan za visokog predstavnika. Ali sada sumnjam da bi to bilo mudro. Trumpova administracija već je pokazala svoje karte ukidanjem sankcija vodećem bosanskom etnonacionalisti Miloradu Dodiku. Čini se da je protivusluga za to ogroman ugovor za gasovod dodijeljen nekim Trumpovim bliskim saradnicima. Dati diktatorske ovlasti u Bosni jednoj transakcijski orijentisanoj američkoj administraciji bilo bi ludilo.

Pretpostavljam da bi se to moglo dogoditi. Ali to bi uništilo nade Bosne za EU i dovelo u pitanje njenu kandidaturu za članstvo. Naravno, postoje i Evropljani koji bi mogli uraditi isto, naročito ako bi željeli udovoljiti Dodiku i Moskvi.

Već sam ranije izrazio kajanje zbog svoje male uloge u nagovaranju Kosovara da uspostave Specijalizovana vijeća koja su prije pet godina optužila vođe OVK.

Sada je ombudsman Kosova objavio „Preliminarni izvještaj o Specijalizovanim vijećima Kosova“ koji je pripremio Komitet za ljudska prava Advokatske komore Engleske i Walesa (BHRC). Nisam pravnik. A izvještaj je previše složen i detaljan da bi mu se mogla odati puna pravda u jednom blog tekstu.

Ali ako sam ga dobro razumio, on postavlja ozbiljna pitanja o KSC-u u sljedećim oblastima:

Izvještaj zaključuje da njegova „provjera temperature“ otkriva „preliminarne zabrinutosti koje su dovoljno ozbiljne da zahtijevaju pažnju i dovoljno dokumentovane da se ne mogu odbaciti“. Do tog zaključka dolazi na osnovu standarda kosovskog ustava i Evropskog suda za ljudska prava (ECHR). Izvještaj također ukazuje na mogući utjecaj na „još uvijek krhku arhitekturu mira i stabilnosti u regionu“. Na kraju preporučuje nezavisni monitoring suđenja.

Ono što izvještaj ne kaže jeste da sud koji je međunarodnu zajednicu koštao nekoliko stotina miliona eura nije uspio pružiti pravdu koja zadovoljava standarde koje građani Kosova očekuju. Meni nije jasno koje je rješenje za to. Ali presude i dodatno zatvaranje sigurno neće popraviti ugled međunarodne pravde bilo gdje osim u Srbiji.