Neradna nedjelja problem i u Međugorju: Vlast ignoriše zabrinute trgovce

Neradna nedjelja postaje problem i u središtu katoličkog života u Bosni i Hercegovini, Međugorju.

Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Čitluka raspravljalo se o negativnim posljedicama neradne nedjelje za vlasnike butika u Međugorju.

Početak sezone za turizam i trgovinu u Međugorju nije obećavajući. Negativne posljedice svjetskih geopolitičkih procesa, povećanje cijena goriva uz negativne efekte neradne nedjelje natjerali su trgovce iz Međugorja da svoja prava traže ispred ugostiteljskog objekta u kojem se održavaju sjednice Općinskog vijeća Čitluka.

Oni zahtijevaju da im se omogući rad nedjeljom tokom turističke sezone koja u Međugorju traje od početka aprila do kraja oktobra.

Zatražili su sastanak s načelnikom, nadležnim službama, te su podsjetili kako im je još u novembru prošle godine obećan razgovor o ovom pitanju. Međutim, iz Općine nije bilo razumijevanja za njihove zahtjeve, a opravdali su se obavezama na Mostarskom sajmu.

Trgovci iz Međugorja ne traže ukidanje zakona, nego jednake uslove rada za sve.

Jedan trgovac, čije ime je poznato redakciji, pojasnio je u razgovoru za portal !Odgovor pozadinu ovog problema.

„Prema sadašnjoj regulativi Općine Čitluk suvenirnice mogu raditi nedjeljom do 18. U praksi to su objekti s miješanom robom, gdje je ponekad najmanje suvenira jer su vlasnici u asortiman ubacili artikle koje tradicionalno prodaju butici. Po zakonu i zlatare ne mogu raditi, dok je Općina Čitluk dozvolila njihov rad. Nakon 18 sati, u Međugorju nema turista, restorani ne rade, a ranije je najdinamičnija trgovina bila upravo nedjeljom do 22 sata. Zbog toga je upravo nedjelja donosila preko 50 posto našeg sedmičnog prometa. U Međugorje dolaze ljudi srednjeg staleža. Ovakva pravila su otežavajuća i za turiste i trgovce“, kaže naš sagovornik te ističe da je zbog uvođenja neradne nedjelje Međugorje izgubilo mnogo domaćih posjetilaca te turista iz Hrvatske.

Međugorje ima ogromne smještajne kapacitete pa zbog toga ga mnogi turisti uzimaju kao bazu za svoja putovanja zbog blizine mora i većih gradova kao što su Mostar i Sarajevo.

Višegodišnja navika turista, pojašnjava naš sagovornik, bila je da tokom putovanja obilaze više destinacija, a nedjelju provode upravo u Međugorju.

Općinski vijećnik Dragan Kozina (HDZ 1990), koji živi u Međugorju, u razgovoru za portal !Odgovor pojasnio je pozadinu borbe trgovaca i odnos općinskih vlasti prema njihovim zahtjevima.

„Pred zadnju sjednicu Vijeća došlo je 30-ak trgovaca koji su tražili da čuju šta se poduzelo oko njihovih ranijih zahtjeva i da njihovi predstavnici nazoče sjednici Vijeća. Nije im udovoljeno, a rečeno je da će na točki Razno biti rasprava o njihovim zahtjevima. U razgovoru s pojedinim trgovcima i poznavajući kako ekonomija u Međugorju funkcioniše, stava sam da nema logičke osnove da se ovim ljudima zabrani rad. Ako mogu raditi suvenirnice, restorani, zašto njima ograničavati pravo na rad. Nije u pitanju samo Međugorje, nego i Mostar, Neum i svaka druga turistička destinacija. Ne vidim razloga šta bilo ko dobiva ovom zabranom“, smatra Kozina.

U Međugorje dolazi mnogo turista upravo nedjeljom zbog mise i porodičnog druženja. 

„Rekao sam na Vijeću i ponavljam sad stav da je puno teže radnici u kuhinji restorana nego trgovcu u butiku u kontekstu zaštite prava radnika. Također, na Vijeću sam pokrenuo i pitanje ograničavanja rada kladionica. Odgovor je bio 'to nije naša nadležnost'. Postavljam pitanje: je li interes da radi kladionice dok u isto vrijeme je ograničena kupovina turista u Međugorju, Mostaru, Neumu...“, ističe Kozina.

Stav većine u Vijeću na kraju sjednice je bio da se prihvata inicijativa te da će se tražiti izuzimanje Međugorja od zabrane rada nedjeljom.

„Ja ne znam hoće li to ostati mrtvo slovo na papiru. Ako se ovo pitanje ne riješi sad na početku sezone kasno će biti u sedmom ili osmom mjesecu. Većina trgovaca radi u iznajmljenom prostoru, većina ih je uplatila najam unaprijed, a početak ovogodišnje sezone nije ni blizu prošloj godini. To je utjecaj svega što se događa u svijetu, skuplje avio karte, autobusni prijevoz, ljudi pažljivije troše... Bit će manje turista definitivno, a to je dodatni teret onome tko mora platiti najam, radnika, doprinose“, pojašnjava Kozina.

Uvođenje neradne nedjelje negativno se odrazilo i na domaće turiste, a posebno one iz Hrvatske kojima je upravo Međugorje bilo poželjna alternativa za neradnu nedjelju.

Podsjećamo, Općinsko vijeće Čitluka je u oktobru 2025. godine izmjenama i dopunama odluke o radnom vremenu uskladilo lokalne propise s novim zakonskim odredbama. Tim izmjenama propisano je da trgovačke i obrtničke radnje mogu raditi radnim danima od 6 do 22 sata, uz ograničenje od najviše 90 radnih sati sedmično.

Rad nedjeljom nije dopušten, osim za pojedine djelatnosti poput cvjećarnica, pekara, suvenirnica te objekata tradicionalnih i starih obrta, kojima je omogućen rad do 18 sati. Ista pravila vrijede i za rad za vjerske praznike.

Vjerski turizam svugdje u svijetu podrazumijeva trgovinu i druge usluge svaki dan. Imaju li dominantni politički predstavnici Hrvata razumijevanje za trgovce iz Međugorja pokazat će vrijeme. Presedan koji je uveden za Orašje još je uvijek nada za mnoge gradove kojima nedjelja donosi mnogo prihoda kroz turizam i trgovinu.