CBAM uzima danak: Struju više ne prodajemo EU, nego Srbiji, znatno jeftinije

Dok se izvozni profit topi pod pritiskom ugljičnih taksi, energetske rute se ubrzano mijenjaju prema istoku kako bi se kupilo vrijeme.

Najnoviji podaci Energetske zajednice pokazuju da je Bosna i Hercegovina napravila snažan zaokret prema čistoj energiji. Tako je početkom godine povećala proizvodnju iz hidroelektrana za 50 posto, uz istovremeni pad proizvodnje iz termoelektrana za oko 23 posto.

Ipak, država se i dalje suočava sa najvećim troškom naknada CBAM (Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama) u regiji, koji iznosi 86,51 euro po megavat-satu zbog ukupnog visokog faktora emisije ugljičnog dioksida (CO₂). Istovremeno, Albanija, koja se dominantno oslanja na hidroenergiju, ne plaća nikakve naknade.

Podaci ukazuju i na značajno smanjenje planirane komercijalne razmjene između tržišta Zapadnog Balkana i Evropske unije, pa je ukupni obim prekogranične trgovine opao za oko 25 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Za razliku od drugih sektora na koje se CBAM primjenjuje postepeno, sektor električne energije nema privilegiju faznog pristupa. To znači da će se ovaj sektor odmah suočiti sa teretom novih troškova, navode iz Regulatorne komisije za energiju u Federaciji (FERK) za portal !Odgovor.

“FERK apsolutno podržava napore za uspostavu domaćeg sistema oporezivanja (ETS). CBAM je posljedica izostanka sistema u periodu kada je prilagodba bila moguća bez direktnog troška. Ključno je uspostaviti sistem cijena ugljika da bi novac ostao u BiH za finansiranje vlastite tranzicije, umjesto da postane vanjski fiskalni odljev prema budžetu EU”, navode u ovoj Komisiji.

Podaci Državne regulatorne komisije za električnu energiju BiH (DERK) potvrđuju da CBAM već mijenja energetske rute BiH. Iako ukupni neto izvoz nije pao, domaća struja je “promijenila smjer”, pa su se tako umjesto prema Hrvatskoj i EU, izvoznici masovno okrenuli tržištu Srbije kako bi izbjegli nove namete.

DERK navodi da je prema dostupnim podacima za prva tri mjeseca 2026. neto izvoz električne energije iz BiH iznosio 779 gigavat-sati, dok je u istom periodu prošle godine izvoz iznosio 715 gigavat-sati.

“Prema ovim podacima nije došlo do smanjenja neto izvoza od 1. januara 2026. godine. Izvozne aktivnosti u većoj mjeri usmjerene su prema tržištu zemalja Zapadnog Balkana. Ova orijentacija mogla se primijetiti već u decembru 2025. godine prilikom godišnje aukcije za dodjelu prekograničnih prijenosnih kapaciteta za 2026. godinu, kada je najveća cijena postignuta na granici BiH – Srbija, dok je u prethodnim godinama najveća cijena redovno bila na granici sa Hrvatskom, u smjeru iz BiH”, kažu u DERK-u.

U prva tri mjeseca 2026. godine prosječna cijena električne energije na berzi SEEPEX, čije je sjedište u Beogradu, iznosila je 94 eura po megavat-satu, navode iz DERK-a, dok je na berzi HUPX u Budimpešti zabilježena prosječna cijena 127 eura po megavat-satu.

To znači da je struja na berzi u Beogradu bila u prosjeku 33 eura jeftinija nego u Budimpešti. Iako je izvoz prema Srbiji omogućio izbjegavanje direktnih CBAM naknada, on je istovremeno značio i manju zaradu.

“Kako su u dugotrajnom prethodnom periodu cijene na ovim berzama bile vrlo bliske, ovakvo značajno povećanje razlike ukazuje na dominantnu trgovinu u regiji Zapadnog Balkana”, navode u ovoj Komisiji.

Prema njihovom mišljenju, prvi uvjet za ublažavanje efekata pune primjeneCBAM-a jeste donošenje odgovarajućih zakonskih rješenja, što je u domenu zakonodavne vlasti.

“Tek nakon usvajanja odgovarajućih zakonskih rješenja, koja su u potpunosti usklađena sa pravnim okvirom Energetske zajednice, a time i EU, regulatorna tijela mogu donositi podzakonske akte i provoditi aktivnosti u svojoj nadležnosti”, upozoravaju u Komisiji.

U Elektroprivredi BiH CBAM posmatraju kao ozbiljan izazov za izvozno poslovanje, ali i kao snažan podsticaj za energetsku tranziciju. Ipak, ističu da je njihova direktna izloženost ovom nametu trenutno ograničena, s obzirom na to da je kompanija primarno orijentisana na domaće maloprodajno tržište gdje plasira većinu proizvedene električne energije.

U Elektroprivredi BiH priznaju da negativne efekte CBAM-a pokušavaju ublažiti promjenom taktike trgovanja, što u praksi znači da pažljivo biraju trenutke kada će izvoziti u EU, dok istovremeno dio svojih viškova svjesno preusmjeravaju ka “istočnim” tržištima na koja se CBAM mehanizam ne primjenjuje.

Navode stručnjaka i statističke podatke potvrđuju i u samoj Elektroprivredi BiH, priznajući da su efekti CBAM-a već vidljivi kroz pad konkurentnosti, jer se trošak emisija CO₂ sada direktno ugrađuje u izvoznu cijenu, što neizbježno pogađa njihove prihode.

“Kupci, odnosno trgovci, koji dalje plasiraju električnu energiju EU u svojim ponudama uzimaju u obzir očekivani CO2 trošak, pa se to reflektuje kroz niže ponuđene osnovne cijene. Time se dio CBAM opterećenja faktički prenosi nazad na proizvođače, kroz pritisak na njihove realizirane izvozne cijene i ukupnu profitabilnost”, navode iz Elektroprivrede BiH.

Oni smatraju da uvođenje vlastitog sistema oporezivanja emisija CO₂ nije jednostavna regulatorna odluka, već kompleksno pitanje koje bi, iako služi kao štit od CBAM-a, direktno opteretilo termoelektrane i neizbježno dovelo do poskupljenja struje za krajnje kupce zbog velike zavisnosti domaćeg snabdijevanja o proizvodnji iz uglja.

“Eventualno uvođenje sistema poput EU ETS-a može biti dio rješenja, ali samo ako je pažljivo dizajnirano, fazno implementirano i praćeno mjerama koje će omogućiti da se tranzicija provede bez ozbiljnih poremećaja u energetskom i ekonomskom sistemu”, kažu u Elektroprivredi BiH.

U Elektroprivredi Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne (EPHZHB) ističu da su posljedice primjene CBAM-a u zemljama Zapadnog Balkana evidentirane već u prvim danima januara. Sav prihod prikupljen primjenom CBAM-a odlazi u budžet EU, dok za izvoznike iz BiH predstavlja trošak bez povratne koristi, smatraju oni.

“Od početka januara 2026. godine jasno je kako trgovci u ponuđene cijene uračunavaju trošak CBAM-a, takozvani CBAM shadow vrijednost, što je rezultiralo padom cijena na veleprodajnim tržištima u zemljama izvan EU”, navode za portal !Odgovorte dodaju da BiH zbog primjene zadanih vrijednosti emisijskih faktora tržišta sa visokim udjelom fosilnih goriva, gubi svoju izvoznu konkurentnost čak i prema skupljim EU zonama.

Ovu informaciju nedavno je potvrdio i generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske”, Luka Petrović, koji je za Nezavisne novine izjavio da struja iz uglja nosi visok ugljični trošak koji se ugrađuje u izvoznu cijenu. Zbog toga kupci na regionalnim berzama za takvu energiju sada nude niže cijene.

Zbog rekordne proizvodnje iz hidroelektrana, veleprodajna cijena struje na tržištu Zapadnog Balkana bila je u prosjeku za 30 eura po megavat-satu niža u odnosu na susjedna tržišta Evropske unije, stoji u izvještaju Energetske zajednice.

Iz Elektroprivrede HZHB upozoravaju da CBAM, iako uveden sa ciljem poticanja prelaska na zelenu energiju, u BiH trenutno koči nove projekte.

“Instrument koji je zamišljen kao poticaj za dekarbonizaciju na globalnoj razini u stvarnosti destimulira izgradnju novih obnovljivih kapaciteta izvan EU, stoga smatramo da je ključno žurno reagirati kako bi se omogućila pravedna energetska tranzicija kroz pravedan tretman električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora”, stoji u odgovoru Elektroprivrede HZHB.

Oni navode da su i sami primorani snositi trošak CO2 na svoj izvoz, iako struju proizvode isključivo iz obnovljivih izvora energije jer se isti emisijski faktor primjenjuje na cjelokupan izvoz, neovisno o tome je li izvezena električna energija proizvedena u postrojenjima koja koriste obnovljive izvore ili fosilna goriva.

“CBAM regulativa pretpostavlja korištenje takozvane zadane vrijednosti emisijskog faktora, koji se izračunava kao petogodišnji prosjek emisija isključivo iz fosilnih goriva. S obzirom da BiH generira visok emisijski faktor, ovakav pristup u nepovoljan položaj stavlja proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora”, kažu oni i dodaju kako smatraju da CBAM u praksi „penalizira“ obnovljive izvore energije u zemljama koje nisu članice EU.

Stručnjak za energiju i klimatske promjene iz Aarhus centra Denis Žiško podsjeća da se o taksama na CO₂ emisije govori u Evropi već decenijama, te da su naše vlasti imale dovoljno vremena za pripremu.

“Oni su kao i obično čekali i računali da će se Evropa smilovati na nas jer mi smo vazda neke žrtve i da će nas izuzeti iz toga. Treba jasno reći da CBAM nije napravljen i izmišljen zbog Zapadnog Balkana. On je napravljen i sprovodi se da bi se zaštitili proizvođači iz EU koji plaćaju takse na CO₂ emisije i taj trošak ugrađuju u svoje proizvode”, pojašnjava on.

On upozorava da će neminovno doći do povećanja cijena električne energije, koja političarima predstavlja populističku mjeru.

“Ovo sad što se dešava je nešto što će praktično biti konačni korak u tome da se termoelektrane i rudnici uglja zatvore. Jer oni su i do sada bili nekonkurentni i do sada su našim parama iz budžeta naše vlasti subvencionirale sve gubitke koje su pravili”, kaže Žiško.

On dodaje da su se gubici u rudnicima, nastali zbog nerealno niskih cijena električne energije, godinama prikrivali subvencijama iz budžeta koji pune građani. Prema njegovim riječima, takva populistička politika cijena kompenzirala se prihodima od izvoza, ali kako izvoza više nema, elektroprivrede su došle do zida koji ne mogu proći.

“Umjesto da su iskoristili ovo vrijeme, da su uveli takse na CO₂ emisije, da se te takse i taj prihod od taksi koristio za subvencioniranje obnovljivih izvora, poboljšanje mreže i svega onoga što je radila Evropa do sada, oni su se sad našli zatečeni”, kaže on, te dodaje kako smatra da će doći do kolapsa sistema i da će termoelektrane i rudnici u narednih pet godina ići u bankrot.

Žiško smatra da je BiH postala jedini neto izvoznik struje na Zapadnom Balkanu zahvaljujući uništenju vlastite energetski intenzivne privrede tokom privatizacije, što je stvorilo višak instaliranih kapaciteta za izvoz.

“Nismo konkurentni zato što su naše termoelektrane stare i nisu toliko efikasne koliko su efikasne evropske elektrane i samim tim, kad se ukalkuliše sve to i cijena CO₂ emisija, sasvim sigurno će cijena naše električne energije biti viša od cijene električne energije iz termoelektrana na ugalj u EU”, kaže on.

Žiško upozorava na nekonkurentnost domaćih postrojenja, podsjećajući na primjer slovenske termoelektrane Šoštanj, koja je uprkos modernoj tehnologiji dovedena pred bankrot zbog visokih CO₂ taksi, što situaciju u zastarjelim energetskim sektorima Zapadnog Balkana čini još alarmantnijom.