Zašto Schmidt podnosi ostavku: Od Trumpa do državne imovine

Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt odlučio je okončati svoj mandat nakon gotovo pet godina provedenih na čelu OHR-a, potvrđeno je iz više izvora.

Iako će Schmidt privremeno ostati na funkciji do izbora nasljednika, njegova odluka već je izazvala snažne političke reakcije i otvorila brojna pitanja o budućnosti međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Prema pisanju portala Istraga.ba, Schmidtova ostavka dolazi pod snažnim pritiskom administracije predsjednika Donald Trump. Portal navodi da su američke vlasti od Schmidta zahtijevale rješavanje pitanja državne imovine, uz navodne prijetnje sankcijama i mogućim stavljanjem na američku “crnu listu” ukoliko ne odstupi sa funkcije.

Istraga.ba tvrdi i da je pitanje njegovog odlaska bilo dio šireg dogovora na relaciji Washington–Banja Luka, povezanog sa ukidanjem američkih sankcija zvaničnicima iz Republike Srpske.

S druge strane, Oslobođenje prenosi da je Schmidt odluku donio lično i o tome obavijestio Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC). U saopćenju u koje je ovaj list imao uvid. navodi se da će Schmidt nastaviti obavljati dužnost do imenovanja nasljednika, te da institucija visokog predstavnika ostaje ključna za očuvanje stabilnosti i nastavak reformi u BiH.

Schmidt je izrazio žaljenje što tokom njegovog mandata nisu završene reforme potrebne za zatvaranje OHR-a i realizaciju programa “5+2”. Naglasio je da Bosna i Hercegovina mora nastaviti put ka euroatlantskim integracijama, provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava i jačanju funkcionalnosti institucija.

Njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung piše da Schmidtovo povlačenje “nije dobrovoljno”, te da Washington već mjesecima insistira na njegovom odlasku i želi “prihvatljivijeg” nasljednika. U tekstu novinara Michael Martens navodi se kako je promjena američke politike prema BiH uslijedila nakon povratka Trumpa u Bijelu kuću, uključujući ukidanje sankcija lideru SNSD-a Milorad Dodik i njegovim saradnicima.

FAZ posebno ističe da Schmidt u svom posljednjem izvještaju za Vijeće sigurnosti UN-a upozorava na “postepenu demontažu države” i blokade institucija Bosne i Hercegovine. U izvještaju se kao ključni problemi navode secesionistička retorika iz Republike Srpske, blokade rada državnih institucija, finansijsko slabljenje Oružanih snaga BiH i pravosuđa, te pokušaji etničke podjele zemlje.

U fokusu sporova našlo se i pitanje državne imovine, koje Schmidt označava kao hitno za realizaciju velikih infrastrukturnih projekata, uključujući Južnu plinsku interkonekciju. Taj projekat bi Bosni i Hercegovini omogućio smanjenje zavisnosti od ruskog plina, ali je njegovo provođenje već duže predmet političkih sukoba.

FAZ navodi i da bi iza pritiska na Schmidta mogli stajati poslovni interesi povezani s planiranom izgradnjom gasovoda za transport američkog LNG plina preko Hrvatske prema BiH. Prema pisanju lista, projekat podržavaju krugovi bliski Trumpovoj administraciji, dok je Dodik, uprkos ranijem protivljenju američkim inicijativama, podržao ovaj energetski plan.

Bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch upozorio je da SAD same ne mogu odlučiti o izboru ili smjeni visokog predstavnika, jer je za to nadležan PIC, tijelo koje okuplja 55 država i međunarodnih organizacija uključenih u provedbu Dejtonskog sporazuma.

Schmidt se trenutno nalazi u New York gdje bi u utorak trebao predstaviti redovni polugodišnji izvještaj pred Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija. Ostaje neizvjesno da li će njegovo obraćanje biti i formalni uvod u proces izbora novog visokog predstavnika.