Christian Schmidt potvrdio da napušta BiH

Nakon višemjesečnog pritiska SAD-a, Christian Schmidt danas je izjavio da će dati ostavku na mjesto visokog predstavnika u BiH, piše Michael Martens, novinar njemačkog Frankfurter Allgemeine Zeitunga.

Schmidt insistira na tome da Washington ne može sam odlučiti ko će ga zamijeniti.

Drugi kažu da Schmidtu ne treba nasljednik i da bi on trebao biti posljednji visoki predstavnik kojeg je Bosna ikada imala.

U pisanoj izjavi, Schmidt je rekao da je "lično odlučio završiti svoju službu u znak podrške provedbi mirovnog procesa u Bosni i Hercegovini".

Schmidt je dodao da će zatražiti od Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) da započne potragu za njegovim nasljednikom. Dok se ne pronađe, rekao je, nastavit će služiti kao visoki predstavnik. To se može protumačiti kao prilično izravna poruka Washingtonu.

Sjedinjene Dražve, koje su navodno već izabrale nasljednika, ne mogu (teoretski) same odlučivati ​​unutar PIC-a, već trebaju prikupiti podršku.

“Hoće li to moći? Što se događa ako se u Sarajevu postavi pro-Trumpov kandidat? I što se događa ako se ne postigne dogovor?”, pitanja su koja otvara njemački list.

U svakom slučaju, Schmidtovo povlačenje već je mjesecima predmet glasina i rasprava u diplomatskim krugovima u Sarajevu i u bosanskim medijima.

Vođa bosanskih Srba, separatista Milorad Dodik, prošle je godine izjavio da su dani "ilegalnog, fašistoidnog tipa koji sebe naziva Schmidt" odbrojani.

"Taj kreten Schmidt" neće još dugo biti u Sarajevu: "Izbacit ćemo ga sljedeće godine", rekao je Dodik 2025.

Amerikanci su tada doista pojačali pritisak na Schmidta da napusti Bosnu. Mjesecima su na sve agresivniji način zahtijevali - a nedavno, očito čak i u obliku ultimatuma, kako Schmidtova reakcija sugerira - da se odrekne svoje dužnosti. Šta dalje?

U utorak će Schmidt održati svojevrsni "oproštajni govor" Vijeću sigurnosti UN-a u New Yorku. Njegov izvještaj već nekoliko dana kruži u obliku nacrta među zapadnim ambasadama u Sarajevu, od kojih je jedno bilo dovoljno ljubazno da ga pošalje Frankfurter Allgemeine Zeitungu.

Prema nacrtu, Schmidt će u New Yorku upozoriti na "kontinuirana neslaganja" koja "utječu na funkcioniranje institucija Bosne i Hercegovine, polako dovodeći do njihove dekonstrukcije".

"Teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i dalje dovodi u pitanje vodstvo Republike Srpske čija sve konfrontacijskija politička retorika otvoreno cilja Bošnjake na etničkoj i vjerskoj osnovi."

Schmidt upozorava da je BiH efektivno uzeta za "taoca", prije svega od strane RS-a. Među primjerima koje navodi su opstrukcija imenovanja novih sudaca Ustavnog suda i blokada gornjeg doma bosanskog parlamenta.

Drugi primjer je financijsko izgladnjivanje institucija na državnoj razini, čija se izdvajanja nisu povećavala deceniju, tačnije smanjivala su se. Schmidt govori o "puzajućoj dekonstrukciji institucionalnosti države".

Prema Schmidtu, kronični nedostatak sredstava, politički insceniran od strane Dodika, prije svega utječe na vojsku i policiju, ali i na javni emiter, čije je poslovanje ugroženo.

Međutim, Schmidt također kritizira Hrvatsku i hrvatske aktere u Bosni: „Nedavna rasprava o uspostavi trećeg entiteta“ dio je stalnih „napada na ustavni poredak“ i pripada „pokušajima daljnje podjele BiH po etničkim linijama“.

„Narativi (…) koji uključuju projiciranje BiH kao poprišta sukoba civilizacija, gdje je kršćanstvo napadnuto od strane radikalnog islama posljednjih 30 godina, služe istoj svrsi“, dodaje Schmidt.

On to naziva "pokušajem uništenja multietničkog, multireligijskog i multikulturalnog karaktera Bosne i Hercegovine". Još jedan aspekt: ​​Schmidtovo povlačenje možda nije povezano samo s vremenskim rasporedom i planom izgradnje plinovoda koji promoviraju Trumpovi povjerenici.

Američka kompanija koja je do nedavno bila nepoznata čak i insajderima, a kojom upravljaju poduzetnici bliski Trumpu, želi izgraditi plinovod od LNG terminala na hrvatskoj obali do Bosne, putem kojeg bi Bosna potom kupovala američki plin dobiven frakturiranjem.

Dodik, koji je kao Putinov saveznik u prošlosti pokušavao blokirati svaki američki plan u Bosni, u potpunosti je podržao ovaj projekt putem svoje stranke. Je li Washington obećao Dodiku zauzvrat da će se riješiti njegovog "zakletog neprijatelja" Schmidta, kojeg je Dodik ocrnio kao "Gauleitera"?

To se ne može dokazati, barem ne zasad. Ali neka vrsta veze čini se vjerojatnom. Sasvim neovisno o tome kakve su veze mogle biti, sada će početi nagađanja o tome ko bi trebao naslijediti Schmidta. Neki kažu: niko.

Jedan od njih je austrijski diplomat Wolfgang Petritsch, i sam bivši visoki predstavnik. Prema Petritschu, više od 30 godina nakon završetka rata više nema razloga za očuvanje ureda koji je od početka zamišljen kao isključivo prijelazno rješenje.

Petritsch tvrdi da bi se preostali uvjeti za zatvaranje OHR-a mogli ispuniti u sklopu pregovora o pristupanju Bosne EU. OHR, kaže, za to nije potreban. Zatvaranje OHR-a godinama se navodi kao cilj. Sada bi to konačno bilo moguće, kaže Petritsch.

"Moglo bi se zatvoriti OHR i preostale zadatke - poput rješavanja pitanja državne imovine - prenijeti kao uvjete u pojedinačna pregovaračka poglavlja procesa pristupanja Bosne EU."