Malešević: Nasilje nije prirodno stanje čovjeka, već proizvod

Ljudi nisu prirodno nasilni, ali mogu biti izrazito nasilni kada institucije, ideologije i organizacije uspiju mobilizirati strah i osjećaj pripadnosti - poručio je prof. dr. Siniša Malešević, domaći član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine tokom javnog predavanja "Nenasilje i društvena moć", održanog u Sarajevu.

Malešević je međunarodno priznat stručnjak u polju izučavanja nacionalizma. Trenutno živi u Irskoj, a porijeklom je iz BiH.

Govoreći o fenomenu nasilja kroz historiju, Malešević je naglasio da je uvriježeno mišljenje kako su ratovi i organizirano nasilje oduvijek bili sastavni dio ljudskog društva, iako historijska i antropološka istraživanja pokazuju drugačije.

Između ostalog, poseban fokus predavanja bio je na organiziranom nenasilju, temi koja je, kako je naveo, mnogo manje istraživana od organiziranog nasilja.

"Nenasilje nije pasivnost niti spontano stanje društva. Ono zahtijeva organizaciju, kolektivno djelovanje i društvenu mobilizaciju. Mnogo je teže organizirati ljude oko ideologije nenasilja nego oko nasilja - naglasio je.

Kada je u pitanju savremeno društvo, Malešević je upozorio da se nasilje danas često normalizira kroz politiku, medije i digitalni prostor.

"Države su historijski nastajale kroz monopol nad nasiljem, zbog čega je nenasilje gotovo uvijek predstavljalo oblik otpora. Danas živimo u vremenu u kojem se nasilje normalizira, dok se nenasilni pokreti često marginaliziraju", rekao je, podsjećajući na velike globalne nenasilne pokrete poput protesta protiv rata u Vijetnamu.

U odgovoru na pitanje šta ljude i društva vodi ka nasilju, Malešević je istakao da savremena sociološka istraživanja odbacuju ideju da je nasilje biološki urođeno.

"Ljudi su uglavnom slabi kada je riječ o neposrednom nasilju. Da bi nasilje postalo masovno, ono mora biti organizirano, institucionalizirano i ideološki opravdano. Strah igra ključnu ulogu u mobilizaciji nasilja", istakao je.

Dodao je da organizirano nasilje opstaje zahvaljujući mehanizmima kolektivne pripadnosti i moralne ucjene.

"Institucije, države, paravojne organizacije, pa čak i kriminalni karteli koriste osjećaj pripadnosti porodici, grupi ili naciji kako bi mobilizirali ljude da čine ono što inače ne bi činili", upozorio je.

Govoreći o društvima opterećenim ratnim naslijeđem, Malešević je naglasio da stalna politizacija trauma i viktimizacije može zaustaviti društveni razvoj.

"Nove generacije često se socijaliziraju kroz prošle ratove i obavezuju se da nastave živjeti unutar tih podjela. Sjećanje na tragedije je važno, ali je problem kada se ono koristi za svakodnevne političke svrhe", rekao je, dodajući da BiH nije jedina zemlja suočena s tim problemom.

Posebno je upozorio i na rastući problem femicida i porodičnog nasilja, koji, kako je naveo, i dalje ne dobijaju dovoljno pažnje ni istraživačke podrške.

"Femicid je ogroman problem koji se često tretira kao prihvatljiva društvena norma. Ljudi se nakratko zgroze, a onda sve brzo padne u zaborav", istakao je.

Na kraju predavanja Malešević je poručio da je izlazak iz ciklusa nasilja moguć jedino kroz obrazovanje, jačanje društvenih pokreta i bolje razumijevanje mehanizama nasilja i nenasilja.

"Kada ljudi više razumiju dinamiku nasilja i nenasilja, tada mogu i djelovati. Potrebno je više obrazovanja, više društvenih inicijativa i snažniji društveni pokreti koji će se suprotstaviti normalizaciji nasilja", zaključio je.

Akademik Mirko Pejanović osvrnuo se na bogatu biografiju prof. Maleševića kazavši da je riječ o jednom od najznačajnijih savremenih sociologa koji se bavi nasiljem, nenasiljem, nacionalizmom i društvenom moći.

Malešević je redovni profesor komparativne historijske sociologije na University College Dublin te viši saradnik na CNAM-u u Parizu, redovni član Kraljevske irske akademije i Academia Europaea te domaći član ANUBiH-a. Autor je brojnih knjiga i više od 150 naučnih radova, a njegov rad preveden je na 14 jezika, saopćeno je iz ANUBiH-a.