Dan džamija: Aladžu, Ferhadiju i 612 drugih džamija porušio vjetar nije

U Bosni i Hercegovini danas se obilježava Dan džamija, u znak sjećanja na 7. maj 1993. godine, kada je u 3 sata ujutro minirana i do temelja srušena Ferhadija, jedna od najznačajnijih islamskih bogomolja u BiH i spomenik osmanske arhitekture iz 16. stoljeća.

Odlukom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, 7. maj proglašen je Danom džamija, kao trajno sjećanje ne samo na rušenje Ferhadije, nego i na sistematsko uništavanje islamske i kulturne baštine tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Prema podacima Islamske zajednice u BiH, tokom rata od 1992. do 1995. godine porušeno je 614 džamija, 218 mesdžida, 69 mekteba, četiri tekije, 37 turbeta i 405 drugih objekata u vlasništvu Islamske zajednice. Uništeno ili teško oštećeno bilo je više od 80 posto od ukupno 1.144 džamije koliko ih je prije rata postojalo u BiH.

Dan džamija podsjeća i na tragično stradanje Murata Badića iz Cazina, koji je teško pretučen 7. maja 2001. godine tokom nasilnih nereda u Banjoj Luci, na dan polaganja kamena-temeljca za obnovu Ferhadije. U neredima koje su izazvali srpski nacionalisti napadnuti su brojni Bošnjaci pristigli iz svih krajeva BiH i dijaspore, a zapaljeni su i autobusi u blizini tvrđave Kastel.

Više od 150 osoba tada je povrijeđeno, dok je Murat Badić, koji je u Banju Luku stigao iz Austrije gdje je radio, od zadobijenih povreda preminuo 26. maja 2001. godine. Počinioci njegovog ubistva nikada nisu otkriveni.

Obnova Ferhadije trajala je godinama, a džamija je svečano ponovo otvorena upravo na Dan džamija, 7. maja 2016. godine.

Razaranje vjerske i kulturne baštine u BiH bilo je predmet brojnih postupaka pred Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju.  Tako se u analizi "Zatiranje historije i sjećanja", iz 2018. godine, autora Mirka Klarina, navodi se da je razaranje kulturne i vjerske baštine bilo uključeno u 16 optužnica pred Haškim tribunalom. I pred tim sudom uništavanje vjerskih objekata nije tretirano individualno već uz optužnice za ubistva, protupravna zatvaranja, deportaciju i druge zločine.

Za te zločine su, kako je napisano, optuženi politički, vojni ili policijski zvaničnici bosanskih Srba i bosanskih Hrvata, jedan zapovjednik Armije BiH i jedan direktni izvršilac, koji je priznao da je lično minirao džamiju u Ahmićima u srednjoj Bosni.

"U presudama, uništavanje kulturne i vjerske baštine je najčešće kvalifikovano kao element progona na političkim, rasnim i vjerskim osnovama i zločin protiv čovječnosti, ili kao kršenje zakona i običaja ratovanja, a u par slučajeva i kao teška povreda Ženevskih konvencija", navodi se u toj analizi.