Predsjednici pet hrvatskih stranaka iz Bosne i Hercegovine (HDZ 1990, HRS, HNP, HSS i HDS) potvrdili su da je Zdenko Lučić njihov zajednički kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Hrvata iz Federacije BiH.

Foto: FENA
Adem Dedić
07.05.2026. 05:48
Predsjednici pet hrvatskih stranaka iz Bosne i Hercegovine (HDZ 1990, HRS, HNP, HSS i HDS) potvrdili su da je Zdenko Lučić njihov zajednički kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Hrvata iz Federacije BiH.
Tako se Lučić pridružio već poznatim kandidatima, Slavenu Kovačeviću, savjetniku člana Predsjedništva Željku Komšiću, i kandidatkinji HDZ-a BiH Darijani Filipović.
Potvrdom ove kandidature se formirala „trojka“ koja će, po svemu sudeći, donijeti najzanimljiviju utrku na predstojećim Općim izborima.
U razgovoru za portal !Odgovor, politički analitičar, novinar i publicista iz Mostara, Faruk Kajtaz, ocjenjuje kako nas očekuje veoma neizvjesna izborna utrka, i to iz više razloga.
“Ne znamo do kraja kakav je izborni kapacitet Zdenka Lučića. On dolazi iz politički utjecajne porodice u Hercegovini, ali ostaje pitanje njegove prepoznatljivosti među širim biračkim tijelom”, navodi Kajtaz.
Posebno ističe da Lučićevu kandidaturu treba posmatrati kroz prizmu političkog projekta Petorke, koja želi ponuditi alternativu dominantnom HDZ-u.

“Sada u fokusu nije samo kandidat, nego i pokušaj diverzifikacije unutar hrvatskog biračkog tijela u BiH. Ovdje u prvom planu nije toliko kandidat, koliko je zapravo važna koalicija Petorke, koja želi da se nametne kao alternativa HDZ-u u Bosni i Hercegovini”, smatra Kajtaz.
Govoreći o kandidatkinji HDZ-a, Kajtaz ističe da Darijana Filipović “na papiru izgleda dobro”, ali da u praksi ima određene slabosti.
„Međutim, u stvarnosti ona, ipak, čini mi se kao slab kandidat, jer u javnosti, pogotovo, ona nije prepoznata kao nekakva do kraja autentična, pa čak i samostalna političarka. Svi je doživljavaju kao neku vrstu transmisije Dragana Čovića, lidera HDZ-a u Bosni i Hercegovini, koji nije siguran da bi ove izbore sa svojim kandidatom mogao dobiti, pa onda u vatru gura jednu žensku osobu“, kaže on.
Kada je riječ o kandidatu Demokratske fronte, Slaven Kovačević, Kajtaz ukazuje na njegovu potencijalnu slabost u vidu nedostatka karizme i političkog tereta nakon procesa pred Evropski sud za ljudska prava.
„Pitanje je koliko on ima karizme, koliko ima karizme kakvu je imao Komšić. Kovačević je izašao politički poražen iz procesa koji je vođen pred Evropskim sudom za ljudska prava. I to bez obzria kako je on vođen, da li je to sve do kraja bilo transparentno ili nije, ko je profitirao ili nije, tako da je to njegova slaba tačka preko koje će vjerovatno napadati ostala dva kandidata“, poručio je.
On naglašava da će ova izborna utrka, nakon dužeg perioda, biti izrazito neizvjesna.
“Svi kandidati su na neki način nova lica, a konačan ishod ovisit će i o širem političkom kontekstu. S posebnim akcentom na, ne baš sjajne političke odnose između probosanskih i hrvatskih političkih opcija. Hoće li tu biti glasovanje za ili glasovanje protiv, u svakom slučaju je neizvjesna jedna trka. Kako zbog samih kandidata, tako i zbog aktuelne političke situacije u BiH”, dodaje.
Iako kampanja formalno još nije počela, Kajtaz podsjeća da HDZ ima razvijenu stranačku infrastrukturu koja može mobilizirati veliki broj birača.
„Koliko će ona biti jaka, to ćemo vidjeti nakon izbora i ovisit će o snazi hrvatskog biračkog tijela. Što se tiče ostala dva kandidata, to je ipak jedna nepoznanica. Kovačević jeste prepoznat u jednom segmentu i ima određenu karizmu. S druge strane, Lučić je čovjek koji jeste bio prisutan u određenim krugovima, i u Hrvatskoj i u BiH, u akademskim i sigurnosnim strukturama, ali je za šire mase ipak nedovoljno poznat“, kaže on.
Prema njegovim riječima, izborna matematika je kompleksna i moguće je da će odlučivati mali broj glasova.
“Biračko tijelo nije veliko, a ključno pitanje je kako će se glasovi rasporediti i hoće li doći do raslojavanja unutar hrvatskog biračkog tijela”, ističe Kajtaz.
Poseban faktor može biti i djelovanje Ureda visokog predstavnika, naročito ukoliko dođe do izmjena Izbornog zakona.
“Takvi potezi mogu značajno promijeniti političku dinamiku i otvoriti prostor za nova iznenađenja”, upozorava.
Iako je moguće pojavljivanje dodatnih kandidata, Kajtaz smatra da će se ključna borba voditi između troje već istaknutih.
“Ovo je prije svega test za Petorku i Zdenka Lučića pokazat će koliko su zaista politički relevantni nakon distanciranja od HDZ-a”, navodi.

Dodaje i da je podrška iz Zagreba važan, ali ne i presudan faktor.
“Ovo su izbori koji mogu redefinirati odnose unutar hrvatskog političkog korpusa u BiH”, zaključuje Kajtaz.
Na kraju, ističe da bi Lučić mogao biti svojevrsni “crni labud” izbora.
“Neko, ko dolazi kao outsider, ali prepoznaje duh vremena. Postoji određeni zamor birača od postojećih struktura i moguće je da se pojavi potreba za 'svježom krvlju'. Treba imati na umu da Hercegovina čini većinu biračkog tijela i da tradicionalno postoje određeni obrasci glasanja koji mogu imati presudan utjecaj na konačan ishod izbora“, zaključuje Kajtaz.

Adem Dedić
Novinar portala !Odgovor. Prati političke i društvene teme u Bosni i Hercegovini.
Više od istog autora