Petorka pred odlukom: Matej Živković ili Zdenko Lučić? Ili Ilija Cvitanović?

Politička scena u Bosni i Hercegovini ulazi u sve intenzivniju fazu priprema za Opće izbore. Tako se i utrka za člana Predsjedništva, Hrvata iz Federacije BiH, dodatno zaoštrava.

Politički blokovi već profiliraju svoje zvanične kandidate, a pojedini još uvijek vagaju konačna rješenja.

Kandidaturu je među prvima najavila Demokratska fronta, stranka aktuelnog člana Predsjedništva Željko Komšić, koja je još u decembru prošle godine istaknula da će njihov kandidat biti Slaven Kovačević. S druge strane, HDZ BiH je prošle sedmice zvanično predstavio svoju kandidatkinju Darijanu Filipović.

U međuvremenu, hrvatske opozicione stranke u Federaciji BiH, okupljene oko tzv. „Petorke“, intenziviraju pregovore o zajedničkom kandidatu, ali još uvijek nisu donijele konačnu odluku.

Međutim, u javnosti su se za sada dva imena pojavila kao potencijalni kandidati: Matej Živković i generala HVO-a Zdenko Lučić.

Prema informacijama portala Istina.media, izbor je sužen na upravo na njih dvojicu, Živković čije se ime već duže spominje u političkim krugovima, i penzionisanog generala HVO-a Zdenko Lučić, koji se u posljednje vrijeme sve ozbiljnije nameće kao potencijalni kandidat.

Istovremeno, kako navodi portal OTPOR.Media, upravo bi Lučić mogao predstavljati ozbiljnog protukandidata Filipović na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Jedan od lidera „Petorke“ potvrdio je za !Odgovor da razgovori i pregovori još traju, te da konačna odluka nije donesena.

„Mi ne žurimo, sva imena su u opticaju, a ime će biti poznato kada se svi usuglasimo“, kazao je on.

S druge strane, određena previranja prisutna su i unutar samog HDZ-a BiH. Kako saznajemo, dio stranačkih struktura, posebno iz srednje Bosne i zapadne Hercegovine, izražava nezadovoljstvo kandidaturom Darijane Filipović.

U međuvremenu se oglasio i sam Zdenko Lučić, koji trenutno boravi u Sarajevu. U izjavi za Hercegovina.info kazao je kako bi mu bila čast preuzeti odgovornost i povesti Hrvate u Bosni i Hercegovini.

"U bolje sutra, a ne u stalne mantre o legitimnom predstavljanju, kanalu na hrvatskom jeziku i bajke o europskom putu Bosne i Hercegovine koje je posljednjih 25 godina ‘prodavao’ Dragan Čović'", oštro je Lučić poručio lideru HDZ-a BiH.

Odgovor saznaje iz krugova bliskih Petorki da, u slučaju da Živković i Lučić ne budu izabrani, alternativna opcija je čelnik HDZ 1990 Ilija Cvitanović.

Očekuje se da „Petorka“ svog kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda zvanično predstavi početkom narednog mjeseca.

U nastavku pročitajte detaljne biografije dvojice potencijalnih kandidata za Predsjedništvo BiH.

Zdenko Lučić rođen je 1967. godine u Ljubuškom, gdje je završio osnovno obrazovanje, dok je srednju školu pohađao u Čitluku. Nakon odsluženja vojnog roka u mornarici JNA 1986. godine, upisuje Pravni fakultet u Mostaru, gdje diplomira 1991. godine. Po završetku studija zapošljava se u advokatskom uredu u Ljubuškom.

Vojna i obavještajna karijera

Tokom 1991. godine pridružuje se jedinicama Zbora narodne garde u kampu Radmanove Mlinice kod Omiša, gdje djeluje kao instruktor specijalnih jedinica. Učestvuje u operacijama zauzimanja vojnih objekata JNA u Splitu, Sinju i Pločama, te u diverzantskim i izviđačko-obavještajnim zadacima na „južnom bojištu“.

Tokom 1992. godine preuzima komandnu ulogu u strukturama Hrvatskog vijeća obrane (HVO), uključujući komandovanje specijalnim jedinicama na Kupresu. Učestvuje u formiranju i organizaciji Vojne policije HVO-a, kao i jedinica za posebne namjene. Godine 1993. komanduje Nastavnim središtem za obuku novaka u Čapljini.

Godine 1995. učestvuje u uspostavi sigurnosnog sektora Ministarstva odbrane tkz. Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Od 1996. godine djeluje u Sigurnosno-informativnoj službi (SIS), u okviru struktura Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protivzračne odbrane. Bio je uključen i u rad prvog Združenog stožera Vojske Federacije Bosne i Hercegovine. Tokom karijere stekao je čin brigadnog generala.

Politička karijera

Nakon rata, Lučić se uključuje u politički život. Godine 1997. izabran je za predsjednika Mladeži HDZ-a BiH. Izabran je kao zastupnik u Parlamenta Federacije BiH, gdje je bio i član Komisije za informiranje.
Kasnije učestvuje u osnivanju političke stranke Hrvatski istinski preporod (HIP), u kojoj obnaša funkciju glavnog sekretra. Ovu stranku je osnovao Miroslav Tuđman, sin Franje Tuđmana. Na lokalnim izborima 2002. godine izabran je za vijećnika u Gradskom vijeću Makarske.

Akademija, biznis i sport

Godine 1994. imenovan je asistentom na Ekonomskom i Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Autor je i koautor više stručnih radova i knjiga iz oblasti prava i ekonomije.

U poslovnom sektoru obnašao je niz funkcija, uključujući poziciju generalnog direktora Dubrovačke banke d.d. Mostar. Sudjelovao je u procesima restrukturiranja i stabilizacije bankarskog sistema u Bosni i Hercegovini, kao i u međunarodnim projektima, uključujući saradnju s organizacijom USAID.

Kasnije djeluje kao konsultant za investicije i razvoj poslovnih projekata, uključujući saradnju s međunarodnim investitorima i kompanijama.

Aktivno se bavio atletikom i karateom od mladosti. Tokom sportske karijere ostvario je solidne rezultate na domaćim i međunarodnim takmičenjima, uključujući pobjede na univerzitetskim i regionalnim prvenstvima. Nositelj je majstorskog zvanja u karateu (5. dan).

Moćna familija

Zdenko Lučić dolazi iz porodice koja je imala značajnu ulogu u vojno-obavještajnim i političko-ekonomskim strukturama tkz. Herceg Bosne.

Njegov brat Ivo Lučić je također u činu generala, bio je osnivač i prvi rukovodilac Sigurnosno-informativne službe HVO-a. Obavljao je niz visokih sigurnosnih i političkih funkcija u BiH i Hrvatskoj. Nakon okončanja obavještajne karijere posvetio se naučnom radu, doktorirao historiju i danas djeluje kao istraživač i profesor moderne historije.

Zaposlen je na Hrvatskom institutu za povijest, a na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru predaje historiju dvadesetoga stoljeća.

Na parlamentarnima izborima 2020. godine u Hrvatskoj bio je kandidat HDZ.

Drugi brat, Milan Lučić, poznat je kao poduzetnik koji je tokom devedesetih i dvijetisućitih bio uključen u različite poslovne sektore, uključujući trgovinu, bankarstvo i energetiku. Bio je povezan s više kompanija, uključujući Euroherc, Auro i Dubrovačku banku Mostar. Također bio i predmet brojnih poslovnih i pravnih afera i sporova.

Široj javnosti je poznato po aferi iz 2004. godine, kada je u medijima procurio privatni video snimak u kojem se pojavljivao sa hrvatskom pjevačicom Severinom. Slučaj je izazvao veliki medijski pažnju u regiji i bio je jedna od prvih velikih regionalnih internet-skandala tog vremena, nakon čega se Lučić povukao iz javnih istupa.

Privatni život

Zdenko Lučić je oženjen i otac troje djece. Njegova porodica i dalje je aktivna u različitim profesionalnim i akademskim oblastima. Supruga Sandra magistrica je ekonomskih znanosti. Kćer Lidija izgradila je uspješnu pravničku karijeru u advokatskom uredu Olujić-Pezić, sin Ivan djeluje u međunarodnom revizorskom sektoru kroz poznatu kuću Grant-Thornton Revizija d.o.o. Zagreb, dok je sin Josip doktorant i asistent na Fakultetu Elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Matej Živković rođen je 1974. godine u Orašju, priznati je bosanskohercegovački ekonomist i stručnjak za tržište kapitala. Osnovno i srednje obrazovanje završio u Bosanskoj Posavini, a diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Mostaru. Magistarski studij nastavio je na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, gdje je stekao titulu magistra i doktora ekonomskih nauka.

Profesionalnu karijeru započeo je 1999. godine u Uredu predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, gdje je do 2004. radio kao ekonomski savjetnik i savjetnik za odnose s javnošću. Nakon toga prelazi u Komisiju za vrijednosne papire Federacije BiH, regulatorno tijelo zaduženo za nadzor i licenciranje sudionika na tržištu kapitala. U tom kontekstu sudjelovao je u nadzoru i analizi tržišnih procesa te u stručnim istragama vezanim uz financijske zloupotrebe.

Pored institucionalnog rada, Živković je dugogodišnji univerzitetski profesor i predavač na više visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini, uključujući i Sarajevo School of Science and Technology (SSST).

Pokušaj ubistva

U fokus javnosti je došao 2022. godine nakon što je preživio dva oružana napada u Sarajevu u februaru i martu iste godine, u drugom incidentu prilikom teško ranjen. Kantonalni sud u Sarajevu je 6. marta 2026. godine prvostepeno osudio Jasmina Hasića na 10 godina zatvora zbog pokušaja ubistva Živkovića.

Prema navodima iz optužnice, Hasić je 15. februara 2022. godine, oko 16:45 sati, u ulici Miroslava Krleže u Sarajevu, maskiran prišao Živkoviću i ispalio više hitaca iz vatrenog oružja iz neposredne blizine. Tom prilikom Živković nije zadobio povrede.

Drugi napad dogodio se 16. marta 2022. godine, oko 16:30 sati, na istoj lokaciji. Optuženi je, koristeći pištolj s prigušivačem, ponovo pokušao usmrtiti Živkovića, pri čemu ga je pogodio s četiri metka. Živković je tom prilikom teško ranjen, ali je preživio napad.

U obrazloženju presude navedeno je da se radi o kontinuitetu pokušaja lišenja života iste osobe u relativno kratkom vremenskom periodu, što je sud cijenio kao otežavajuću okolnost.

Živković je također bio uključen kao svjedok u sudski predmet „Profit“ koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, a odnosi se na optužbe za organizirani kriminal i zloupotrebe na tržištu kapitala u periodu od 2006. do 2014. godine. Predmet obuhvata više optuženih osoba iz finansijskog i poslovnog sektora.

U javnim istupima i pismima institucijama i medijima, Živković je iznosio tvrdnje o postojanju institucionalne korupcije, pritiscima i nedostatku adekvatne zaštite u kontekstu njegovog profesionalnog angažmana i sudjelovanja u istragama.