Izbori u Bugarskoj: Radev daleko ispred, opozicija potučena

Bivši predsjednik Rumen Radev ostvaruje ubjedljivu pobjedu na izborima u Bugarska, pokazuju zvanični rezultati, što bi moglo okončati godine slabih koalicionih vlada i potisnuti dugogodišnje dominantne političke snage.

Prema podacima nakon 60 posto prebrojanih glasova, njegova stranka „Progresivna Bugarska“ osvojila je 44,6 posto, daleko ispred proevropske koalicije „Nastavljamo promjene – Demokratska Bugarska“ (PP-DB) sa 14,2 posto i stranke GERB, koju predvodi bivši premijer Boyko Borisov, sa 13 posto.

Ovakav rezultat, koji nadmašuje predizborne ankete i spada među najjače u posljednjih nekoliko decenija, mogao bi omogućiti formiranje snažne manjinske vlade, iako Radev nije isključio mogućnost koalicije s manjim proevropskim partnerima.

„Ovo je pobjeda nade nad nepovjerenjem, pobjeda slobode nad strahom i, konačno, pobjeda morala“, rekao je Radev na konferenciji za novinare u nedjelju navečer, dan prije objave konačnih rezultata.

Euroskeptik i bivši vojni pilot, koji se protivi vojnoj podršci Ukrajini u ratu protiv Moskve, Radev je podnio ostavku na predsjedničku funkciju u januaru kako bi se kandidirao, nakon što su masovni protesti u decembru srušili prethodnu vladu, javlja Reuters.

Radevova kampanja izazvala je poređenja s bivšim mađarskim premijerom Viktorom Orbánom, poznatim po proruskim stavovima, posebno kada je govorio o poboljšanju odnosa s Moskvom i ponovnom uspostavljanju slobodnog protoka ruske nafte i gasa u Evropu.

„Sada postoji prilika da stvari za koje su ljudi dugo priželjkivali promjene postanu vidljive“, izjavila je Evelina Koleva, menadžerica digitalnog marketinga u Sofija.

Radevova kampanja izazvala je poređenja s bivšim mađarskim premijerom Viktor Orbán, posebno zbog stavova o poboljšanju odnosa s Moskvom i ponovnom uspostavljanju slobodnog protoka ruske nafte i plina u Evropu. Također je kritikovao Evropska unija zbog, kako navodi, prevelikog oslanjanja na obnovljive izvore energije.

Ipak, ostao je neodređen po pitanju konkretnih politika, pa nije jasno u kojoj mjeri će mijenjati vanjsku politiku Bugarske, članice NATO-a i EU, koja je u januaru uvela euro, potez koji je ranije kritikovao. U nedjelju je poručio da je spreman raditi na reformi pravosuđa s PP-DB koalicijom te da će zemlja „ulagati napore da nastavi svoj evropski put“.

„Glavni izazovi zemlje su ekonomska i demografska kriza“, upozorio je Tihomir Bezlov iz Centra za proučavanje demokratije u Sofiji, dodajući da „ne djeluje da pobjednički blok ima mnogo ideja kako riješiti ova pitanja“.