Papa Lav XIV, glas morala i mira u svijetu sukoba i nasilja 

Ove sedmice smo svjedočili nesvakidašnjem sukobu između poglavara Katoličke crkve, pape Lava XIV i predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trumpa. 

Sukob dvojice Amerikanaca, jednog iz predgrađa Chicaga, drugog iz centra New Yorka, sukob baby boomera u doba Gen Z.  

Kako je sve počelo? Prošlog petka, kada se Papa Lav XIV oglasio snažnom porukom zbog eskalacije nasilja u regijama „kršćanskog Istoka“, ističući da se radi o „apsurdnom i nehumanom nasilju“ koje sve više zahvata i sveta mjesta. 

„Ali nikakva korist ne može biti vrijedna života najslabijih, djece ili porodica. Nijedan cilj ne može opravdati prolijevanje nevine krvi“, poručio je papa. 

Između ostalog, naglasio je da Bog ne blagosilja nijedan sukob, te da „oni koji slijede Krista“ ne mogu biti na strani onih koji su nekada koristili mač, a danas bacaju bombe. 

Zatim je dan kasnije tokom večernje molitve u bazilici svetog Petra u Rimu pozvao političke lidere da „stanu i pregovaraju o miru“. Iako u svojoj molitvi nije direktno spominjao SAD niti Trumpa, analitičari su protumačili da je svojim tonom i porukama indirektno kritikovao američku administraciju. Podsjećamo, upravo su oni u prethodnom periodu isticali vojnu nadmoć i opravdavali ratne poteze i religijskim argumentima. 

„Dosta idolopoklonstva sebe i novca!“ poručio je tada Papa Lav XIV. 

Zatim je uslijedio Trumpov odgovor u kojem je oštro kritikovao papu nazvavši ga „slabim“ i „užasnim za vanjsku politiku“. 

„Ne volimo papu koji će reći da je u redu imati nuklearno oružje. On je čovjek koji ne misli da bismo se trebali poigravati s državom koja želi nuklearno oružje kako bi mogla raznijeti svijet“, rekao je Trump novinarima, dodajući: „Nisam fan pape Lava.“ 

Trumpove opaske o papi nastavio je na mreži Truth Social. 

„Papa Lav je SLAB prema kriminalu i užasan za vanjsku politiku“, napisao je Trump, i nastavio: „Ne želim papu koji kritikuje predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.“ 

Dalje je tvrdio da papa Lav „nije bio ni na jednoj listi da postane papa te da ga je Crkva tu postavila samo zato što je Amerikanac, misleći da će to biti najbolji način za ophođenje s predsjednikom Donaldom J. Trumpom“. 

Potom je Trump objavio sliku koja prikazuje njega kao figuru nalik Kristu koja liječi bolesnu osobu, s američkim zastavama i orlovima u pozadini. Fotografija je ubrzo izbrisana, dok je on prokomentarisao da je mislio da tu izgleda kao doktor. 

Onda je uslijedio novi odgovor pape, koji je poručio da nema straha od Trumpove administracije i da će nastaviti javno govoriti. 

„Neću ulaziti u debatu. Stvari koje govorim nisu zamišljene kao napadi na bilo koga“, rekao je. 

Pozvao je sve ljude da traže načine za izgradnju mostova mira i načine da izbjegnu rat. 

„Nemam straha od Trumpove administracije niti od glasnog izgovaranja poruke Evanđelja, što je ono što vjerujem da sam ovdje da radim, što je Crkva ovdje da radi. Mi nismo političari, mi se ne bavimo vanjskom politikom iz iste perspektive iz koje bi je on mogao razumjeti“, rekao je. 

Zatim je italijanska premijerka Giorgia Meloni napad Trumpa na papu ocijenila „neprihvatljivim“, dok je predsjednik Irana Mesud Pezeškijan pružio podršku papi i dodao da „skrnavljenje Isusa nije prihvatljivo“. 

Papa je tokom ove sedmice otputovao u Afriku, odakle je slao poruke mira i pomirenja, dok je Trump jučer kratko prokomentarisao da ima pravo da se ne slaže s papom. 

Donald Trump je osoba koja je sasvim sigurno već obilježila 21. stoljeće kao „netipični“ američki predsjednik. Stil vođenja države, javnog nastupa i komunikacije s medijima sve je izvan standardnih šablona. 

On je u ovom sukobu sa druge strane prvi put našao (ne)očekivanog sposobnog protivnika – Papu Lava XIV, rođenog kao Robert Francis Prevost, 267. poglavara Katoličke crkve i suverena Vatikana.  

Rođenog u Chicagu, devet godina mlađi od Trumpa i prvi Amerikanac koji je izabran za papu – upravo njegova biografija ukazuje na očitu razliku između njih: o  je još kao mladić odabrao put skromnosti i služenja narodu, dok je Trump odabrao put megalomanije i bogaćenja, a kasnije se u životu odlučio baviti politikom radi nagomilavanja moći. 

Ovaj „sukob“ je više od ličnog prepucavanja dva lidera ili političko-diplomatskog incident. Izgleda kao duboki sudar dva različita pogleda na svijet.  

Papa Lav XIV rođen je kao Robert Francis Prevost, 14. septembar 1955. u Chicagu. Za papu je izabran 8. maja 2025. godine. Prvi je papa rođen u Sjedinjenim Američkim Državama, prvi s američkim i peruanskim državljanstvom, prvi papa iz reda augustinaca, te prvi papa iz Sjeverne Amerike. 

Prevost je odrastao u predgrađu Chicaga, u gradu Dolton. U Red svetog Augustina stupio je 1977. godine, a za svećenika je zaređen 1982. godine. Doktorat iz kanonskog prava (JCD) stekao je 1987. godine na Papinskom univerzitetu svetog Tome Akvinskog u Rimu. 

Njegova rana crkvena služba bila je obilježena misionarskim radom u Peruu, gdje je djelovao tokom 1980-ih i 1990-ih. Tamo je radio kao župnik, biskupijski službenik, nastavnik u sjemeništu i administrator, s prekidima boraveći u zemlji od 1985. do 1986. te od 1988. do 1998. godine. 

Od 2001. do 2013. bio je generalni prior Reda svetog Augustina, sa sjedištem u Rimu, tokom čega je putovao širom svijeta u okviru djelovanja reda. Nakon toga se vratio u Peru, gdje je bio biskup Chiclayoa od 2015. do 2023. godine. 

Godine 2023. papa Franjo ga je imenovao prefektom Dikasterija za biskupe i predsjednikom Papinske komisije za Latinsku Ameriku, čime je stekao jednu od najutjecajnijih uloga u Vatikanu. Iste godine je proglašen kardinalom. 

Kao kardinal, Prevost je naglašavao sinodalnost, misionarski dijalog i angažman Crkve u savremenim društvenim i tehnološkim izazovima. Zauzimao se za pitanja klimatskih promjena, međunarodnih migracija, ljudskih prava i crkvenog upravljanja, uz naglašenu podršku reformama Drugog vatikanskog sabora i pravcu koji je postavio papa Franjo. 

Izbor Prevosta na konklavi 2025. bio je neočekivan; smatran je „dark horse“ kandidatom u usporedbi s istaknutijim papabilima ( neslužbeni izraz za kardinale za koje se smatra da su izgledni kandidati za izbor za novog papu). Mnogi u Vatikanu smatrali da je malo vjerovatno da će papa doći iz SAD-a, zbog statusa te zemlje kao svjetske sile. 

U čast Pape Lava XIII, koji je razvio moderno katoličko socijalno učenje tokom industrijske revolucije, Prevost je uzeo ime Lav XIV – kako bi naglasio brigu za radnike i pravednost, te kao odgovor na izazove nove industrijske revolucije i umjetne inteligencije.  

Kao papa, Lav se dosljedno protivi oružanim sukobima i nacionalizmu, dok se zalaže za prava migranata. Potvrdio je učenje svojih prethodnika, uključujući socijalnu doktrinu i klimatsku politiku Pape Franje, te naglašava Drugi vatikanski sabor kao „vodilju“ Crkve.