Mioković: Usklađivanje mandata riješiti kroz Izborni zakon

Dragan Mioković (Foto: Fena)

Amina Saračević

17.04.2026. 04:41

Naša stranka će uvijek podržati inicijative koje idu u pravcu osiguravanju jednakosti svih građana pred zakonom, kazao je za !Odgovor federalni zastupnik ove stranke Dragan Mioković na pitanje da li bi podržali usklađivanje broja mandata s brojem birača u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine.

Mioković ističe da ga uvijek pogodi spoznaja o neizvršavanju nečega što bi trebalo biti zakonska obaveza, a da u tu kategoriju svakako spada i ovo pitanje.

„Iskreno, nisam siguran, ali ako se dobro sjećam, posljednje usklađivanje datira još iz perioda nakon popisa stanovništva 1991. godine, i ono je samo dopunjeno kroz neka od rješenja koja su ugrađena u Izborni zakon Bosne i Hercegovine, iz ranih 2000-tih. Koliko mi je poznato, od tada nije provedeno sistemsko usklađivanje koje bi tretiralo promjene broja birača po izbornim jedinicama, iako zakon predviđa obavezu da se to čini periodično, na osnovu ažuriranih podataka sa terena“, kazao je Mioković.

Dodaje da je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine isključivo nadležna da donosi i mijenja Izborni zakon Bosne i Hercegovine, u kojem su definisana pravila za raspodjelu mandata.

„Bez izmjena tog zakona nema ni suštinskog usklađivanja, što znači da pokretanje jednog takvog procesa suštinski zavisi od političke volje u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, bez koje ni CIK ne može riješiti problem, što je, samo pretpostavljam, i ključni razlog da do usklađivanja do danas nije došlo“, kazao je zastupnik Naše stranke.

Mioković smatra da bi Parlament Federacije Bosne i Hercegovine mogao uputiti inicijativu, kao vrstu pozitivnog političkog pritiska, da se usklađivanje desi, s tim da ona ne bi obavezivala Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine na bilo šta.

„Što se tiče Naše stranke, mi principijelno podržavamo svako rješenje koje vodi ka pravednijem i transparentnijem izbornom sistemu. Usklađivanje broja mandata s brojem birača u izbornim jedinicama smatramo nužnim korakom ka osiguravanju jednakosti svih građana pred zakonom i uvijek ćemo podržati inicijative koje idu u tom pravcu, uz uslov da se provode u skladu sa zakonom i bez političkih manipulacija“, poručuje Mioković.

Pitanje usklađivanja broja mandata s brojem birača nanovo se aktueliziralo pozivom Stranke demokratske akcije, nakon sjednice stranačkog Predsjedništva 7. aprila da se usklađivanje riješi Zakonom o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH. Ranije su, uz SDA, 2018. godine, SBB, SDP i DF usaglasili zajednički prijedlog Zakona o izbornim jedinicama. Međutim, ovaj prijedlog zagubio se u parlamentarnim procedurama.

Novo zakonsko rješenje samo bi potvrdilo ono što Izborni zakon Bosne i Hercegovine već propisuje. Prema članu 10 stav 9 Izbornog zakona BiH, Federalni parlament dužan je svake četiri godine da preispituje izborne jedinice i broj mandata koji im pripadaju, uzimajući u obzir geografska ograničenja i princip proporcionalnosti između broja birača i mandata.

Ova odredba nije implementirana nakon izbora 2022. Broj mandata za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH koji se dodjeljuje svakoj od izbornih jedinica ne odgovara broju birača registrovanih u Centralnom biračkom spisku. Analiza podataka korištenih za Opće izbore 2022. godine pokazuje značajna odstupanja.

Za Predstavničkim dom PFBiH dodjeljuju se ukupno 73 direktna i 25 kompenzacijskih mandata. Međutim, raspodjela po izbornim jedinicama nije usklađena s brojem birača. Odstupanja su izražena u izbornim jedinicama 2, 4, 6, 7, 8, 9 i 12.

Promjena u Federaciji ne bi bilo u raspodjeli mandata na za državni Predstavnički dom, dok bi u Republici Srpskoj došlo do promjene: izborna jedinica 3 (istočna Hercegovina i istočna Bosna) izgubila bi jedan mandat, koji bi se dodijelio izbornoj jedinici 1 (Banjaluka i Krajina).

O autoru

Amina Saračević

Amina Saračević

Novinarka portala !Odgovor. Radila je u nekoliko bosanskohercegovačkih medija, pišući o različitim društvenim i političkim temama. Na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu završila studije iz komunikologije.

Više od istog autora