Ekonomski efekti rata u Iranu: Od goriva, preko aluminija, do gnojiva

Rat u Iran izazvao je snažan talas ekonomskih i sigurnosnih poremećaja koji se osjećaju širom svijeta. Ključni faktor je destabilizacija Hormuškog moreuza, jedne od najvažnijih svjetskih trgovačkih ruta, kroz koju prolazi oko petine globalne nafte.

Rast cijena energenata već ima direktne posljedice. Prosječna cijena goriva u SAD-u premašila je četiri dolara po galonu u martu, što je, prema podacima AAA, rezultat naglog skoka cijena sirove nafte, piše CNN.

Posljedice se prelijevaju na globalna tržišta, od dionica i obveznica do zlata i valuta, pogađajući i investitore i potrošače.

Povećani troškovi transporta dodatno pogoršavaju situaciju. Više cijene goriva dovele su do skupljeg prevoza robe, što se već odražava na cijene hrane u SAD-u i drugim zemljama. Poseban problem predstavlja mogućnost nestašice đubriva, što bi moglo dodatno povećati cijene poljoprivrednih proizvoda.

Blokada i nesigurnost u Hormuški moreuz izazvali su ozbiljne zastoje u lancima snabdijevanja. Osiguravajuće kuće i brodarske kompanije uvele su dodatne takse za transport kroz rizična područja, dok rast cijena dizela direktno utiče na povećanje troškova isporuke. Istovremeno, cijene avionskih karata rastu širom svijeta zbog skupljeg avionskog goriva, ali i promjena ruta i sigurnosnih prijetnji, posebno na Bliskom istoku, što negativno utiče i na turizam.

Rat ima snažan utjecaj i na ključne sirovine. Oko 20 posto svjetske proizvodnje sirovog aluminija, koji se koristi u građevinarstvu, dolazi iz regiona Bliskog istoka. Više od četvrtine globalnog helija, važnog za proizvodnju čipova za vještačku inteligenciju, dolazi iz Katara i transportuje se kroz moreuz. Poremećaji u snabdijevanju ovim resursima mogu imati dugoročne posljedice na industriju i tehnologiju.

Pritisak se osjeća i u Aziji. Vlasti u Južnoj Koreji razmatraju ograničavanje izvoza naftnih derivata poput naphtha, ključne sirovine za proizvodnju kućanskih aparata i plastike. U međuvremenu, više od 400.000 metričkih tona basmati riže iz Indije ostalo je zaglavljeno u lukama ili tranzitu zbog logističkih problema.

Hemijska industrija također trpi ozbiljne posljedice. Naftni derivati su ključni za proizvodnju plastike i polimera, a poremećaji u njihovoj distribuciji dovode do rasta cijena širom svijeta. Posebno je pogođeno tržište đubriva – oko trećine svjetskog uree prolazi kroz Hormuški moreuz, a cijene egipatske uree, koja predstavlja globalni referentni standard, već su naglo porasle.

Sigurnosna situacija dodatno komplikuje globalnu trgovinu. Prema podacima United Kingdom Maritime Trade Operations (britanske organizacije koja prati sigurnost pomorskog saobraćaja), do 1. aprila napadnuto je najmanje 16 brodova u moreuzu, što je prisililo kompanije da preusmjeravaju rute i povećavaju troškove transporta. Osiguravajuće kuće su odgovorile uvođenjem dodatnih premija za pošiljke kroz region.

Sveukupno, rat u Iran pokazuje kako regionalni sukob može izazvati globalnu krizu. Od energije i hrane do industrije i sigurnosti, posljedice se šire kroz međusobno povezane sisteme moderne ekonomije, pogađajući države, kompanije i građane širom svijeta.