Hrvatska ima najvišu inflaciju u eurozoni, bojazan od novog šoka raste

Hrvatska je u martu 2026. zabilježila najvišu inflaciju među svim članicama EU koje koriste euro (eurozona), objavio je tamošnji Državni zavod za statistiku. U martu je inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena, bila viša za 4,8 posto u odnosu na mart 2025, te za 1,4 posto više u odnosu na februar ove godine.

Ministar finansija Hrvatske Tomislav Ćorić, prenosi Tportal, kazao je da će se kriza na Bliskom Istoku smiriti da je hrvatska ekonomija spremna na ovaj šok.

Ekonomski analitičar Mladen Vedriš za RTL Danas kazao je da „moramo razlikovati inflaciju koja je i do sada u zadnjih dvije godine u Hrvatskoj bila iznad prosjeka i ovo što se sada događa'“ aludirajući na sukob na Bliskom istoku.

Opozicija je reagirala, navodeći da se ovakvom politikom „proizvodi siromaštvo“.

„Ova inflacija posljedica je šoka, odnosno rata na Bliskom istoku, i u tom segmentu mi ne možemo izravno utjecati na krizu. Nadamo se da će velike zemlje pronaći rješenje. Ako sukob ne prestane, cijela Europa imat će problem… naša opskrba je sigurna’“, kazao je ministar Ćorić, prenosi Tportal.

Prema analitičaru Vedrišu, rat na Bliskom Istoku jeste jedan element rasta cijena. Međutim, u Hrvatskoj su cijene rasle i prije sukoba.

„Tako da po mom dubokom uvjerenju, uz amortizaciju sadašnjih energetskih šokova, ključna je stvar da izvršna vlast vidi što je s onom inflacijom koja je bila prije ovoga trenutka, vrlo visoka, iznad prosječne. Vraćamo se ponovno na pitanje trgovačkih marži, nabijanja cijena, očekivanja turističke sezone, svega onoga što predstavlja domaći arsenal artiljerije koji uvjetuje porast cijena. Tek onda možemo govoriti o ovome što se desilo, jer u krajnjoj liniji i tek nafta koja se sad prerađuje po novim cijenama i doći će na benzinske crpke u nekom razdoblju koje je pred nama“ kazao je za RTL Danas.

Na pitanje o tome jesu li Vladine mjere pogrešne jer cijene i dalje rastu, Vedriš je kazao da nisu pogrešne, no pitanje je jesu li dovoljne.

"To smanjivanje subvencija je došlo i kao dio pritiska Europske unije da se mora na transparentniji način prepoznati koje su najranjivije skupine i prvenstveno pomagati njih, a da mjere ne mogu imati stopostotnu pokrivenost i tako ili smanjiti prihode ili doprinijeti troškovima", kazao je.

Istaknuo je da su cijene nešto čime se mora sustavno baviti u svakoj od dionica koji utječu na konačnu cijenu, a što nas, kako kaže, "vraća na priču o samodostatnosti o proizvodnji, ovisnosti o uvozu, razine poreznih opterećenja marži posrednika".