Ko je Amer Bekan, direktor firme koja se upisuje u Zakon o Južnoj interkonekciji

(Ilustracija: Hana Horman/Odgovor)

Lejla Memčić Herić

31.03.2026. 09:15

Kompanija nedavno registrovana na istoj adresi kao i stotine hiljada drugih, bez ikakvih referenci u bilo kojem sektoru a kamoli u izgradnji plinovoda, jedini je kandidat za realizaciju jednog od najvažnijih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini, Južne plinske interkonekcije. Ključnu ulogu u projektu dobija firma kojom u BiH upravlja Amer Bekan, biznismen čije se ime veže i za ranije nerealizirane investicije.

Vlada Federacije prošle sedmice uputila je u hitnu proceduru izmjene zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, direktno u zakon uvodeći jednu privatnu firmu, AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. Stopostotni vlasnik ove firme je američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC.

Direktor domaće kompanije AAFS d.o.o., sa sjedištem u Splitskoj, 12, je biznismen Amer Bekan. Američki AAFS, vlasnik sarajevskog AAFS, ranije je uputio Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje gasovoda "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska“.

Podrška Ambasade Dodikovom lobisti i Trumpovom advokatu

Ranije smo pisali o tome da američku firmu vodi Joseph Flynn, brat lobiste Milorada Dodika Michaela Flynna, ali Vlada FBiH tu činjenicu mjesecima zanemaruje i ne spominje. BH Gas je u potpunosti izbačen iz zakona i ovo preduzeće će svu dosadašnju dokumentaciju o plinovodu morati predati američkom investitoru. Američki investitori u Bosni i Hercegovini imaju punu podršku Ambasade SAD-a u Sarajevu.

AAFS Infrastructure and Energy LLC je (vrlo) nedavno osnovana firma sa sjedištem u Wyomingu, čiji su jedini poznati vlasnici Joseph Flynn i Jesse Binnall, advokat Michaela Flynna. Binnal je zastupao Trumpa kada je, nakon poraza na izborima 2020. godine, pokušavao osporiti rezultate glasanja.

Kompanija nema zaposlenih niti bilo kakvu poznatu historiju realizacije infrastrukturnih ili bilo kakvih drugih projekata, a ipak ju je Ambasada SAD-a u Sarajevu promovirala kao glavnog kandidata za izgradnju plinovoda Južne interkonekcije u Bosni i Hercegovini, čija se vrijednost procjenjuje na oko 200 miliona dolara.

(Foto: BH Gas)

Kompanija u Sarajevu registrovana je na adresi Splitska 12 u manjoj dvospratnoj zgradi. Na istoj adresi 1. januara 2021. godine registrovana je firma AAFS čije je direktor i vlasnik bio Amer Bekan. Sad je ime kompanije promijenjeno u AAFS Infrastructure and Energy L.L.C., a vlasnik je kompanija s istim imenom registrovana u SAD-u dan nakon što je dogovoreno da će američka firma upravljati ovim plinovodom. Bekan je ostao direktor kompanije.

Epizoda u politici, dugogodišnji direktor

Bosanskohercegovačka javnost pamti ga po kratkoj političkoj karijeri i kao predsjednika Prve stranke. Bio je kandidat za načelnika sarajevske općine Centar na Lokalnim izborima 2016. godine.

On je 2020. godine imenovan za v. d. generalnog sekretara Rukometnog saveza Bosne i Hercegovine. Na ovu poziciju izabran je jednoglasnom odlukom na tri mjeseca gdje će raditi na volonterskoj osnovi.

Bekan je prisustvovao sastancima između predstavnika američkog AAFS-a i Američke ambasade u BiH s liderom HDZ-a Draganom Čovićem i ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem kada su Flynn i Binnall u januaru dolazili u BiH. Sve se to dešavalo dok je Bekan još uvijek bio direktor AAFS-a u BiH. Tada je tek bio vlasnik firme sa istom skraćenicom.

Bekan na sastanku s Konakovićem i američkim investitorima. (Foto: MVP BiH)

Njegova uloga u ovom projektu tada nije bila poznata, ali danas je jasno da je njegova firma prešla u vlasništvo američkog investitora, a on je ostao direktor kompanije koja će, uvođenjem u zakon, raditi Južnu interkonekciju.

Bekan je vlasnik nekoliko firmi u BiH te izvršni direktor Karimpol Grupe za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Hrvatsku, kompanije koja se bavi implementacijom i razvojem projekata u oblasti gradnje i prodaje. Njegovo ime se također dovodi u vezu s poslovima lobiranja i privlačenja stranih investicija.

U njegovoj biografiji na LinkedIn navodi se da je investitor i poduzetnik sa bogatim iskustvom od preko 20 godina na Balkanu i u jugoistočnoj Evropi.

“Izvršni direktor za južnu Evropu u Karimpol Grupi od 2008. godine, vodeći strateške investicije u energetske (nafta i plin), infrastrukturne i razvojne projekte. Aktivno uključen u zagovaranje investicija i političko-institucionalnu koordinaciju, sa snažnim radnim odnosima sa američkim investitorima i partnerima, kao i solidnom angažmanom sa institucijama EU. Iskustvo u usklađivanju regionalnih projekata sa međunarodnim kapitalom, regulatornim okvirima i geopolitičkim realnostima”, također je navedeno u opisu njegovog profila.

Na adresi Splitska 12, pored AAFS-a za BiH, registrovana je firma Airport Centar Sarajevo. Firma je u vlasništvu hrvatske kompanije Vulpecula Alfa, a direktor je Amer Bekan od 2008. godine.

Kako se navodi u registru, firma se bavi iznajmljivanjem i upravljanjem vlastitim nekretninama ili nekretninama uzetim u zakup (leasing).

Plinska interkonekcija, aerodromska konekcija

Još 2011. godine najavljivan je projekat Airport Center Sarajevo (ACS), u okviru kojeg se trebao izgraditi veliki kompleks uz Međunarodni aerodrom Sarajevo. Objekat nikad nije izgrađen.

Airport Centar Sarajevo se trebao prostirati na 38.000 metara kvadratnih uz kojih bi se nalazio i kinocentar veličine 3.000 metara kvadratnih sa sedam do devet dvorana. Otvorenje je bilo planirano 2013. godine, a nakon 2016. projekat više nije pominjan u javnosti. Bekan je za Klix tada rekao da je problem u finansiranju projekta.

"Ono što možemo reći je, da smo u pregovorima o eventualnom partnerstvu sa fondom, sa kojim već sarađujemo dugi niz godina na našim ostalim projektima u Evropi. Firma Karimpol Group je jedna od vodećih development kompanija u jugoistočnoj Evropi i mi ćemo i dalje nastaviti ulaganja u naše projekte u BiH, a ACS samo je jedan od njih", rekao Bekan.

Kada je projekat najavljivan, investitori Karimpol Groupa su kazali kako je već iznajmljeno 60 posto prodajnih površina. Manji suvlasnički udio u ovom projektu imao je i JP Međunarodni aerodrom Sarajevo d.o.o., ali je on prodat firmi Airport centar d.o.o. 2012. godine.

Početkom ovog mjeseca, američki AAFS poslao je Vladi FBiH ponudu za dodjelu koncesije kojom bi preuzeli upravljanje aerodromima u Sarajevu i Mostaru. Da li u planu imaju oživjeti propalu ideju o izgradnji Airport Centra, još uvijek je u sferi nagađanja.

Hitan i netransparentan zakonski put za jednu firmu

ACS d.o.o. i još dvije kompanije osnovane 2008. čiji je direktor Bekan, IPD Retail 1 d.o.o. i BAAB International d.o.o., u kojem je Bekan i suvlasnik, posluju na istoj adresi. IPD Retail i ASC su u vlasništvu Vulpecula Alfa, pomenute kompanije iz Zagreba.

Prema javnom registru, u opisu djelatnosti ove kompanije je savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem, zastupanje stranih kompanija. Vlasnici su Austrijanci Franz Peter Kus i Michael Böck o kojima nema javno dostupnih podataka osim da u svom vlasništvu imaju još nekoliko firmi.

Kompanija nije imala zaposlenih u 2024. godini. Ukupni prihodi iznosili su 501 euro, što je za jedan euro više u odnosu na 2023. Poslovni subjekt iskazao je neto gubitak od 226.630 eura.

Bekan je, uz to, suvlasnik i direktor firme Candy Land d.o.o.

Da li će projekat Južne interkonekcije zaista biti realizovan i pod kojim uslovima, ostaje neizvjesno. Lider HDZ-a Dragan Čović najavio je da bi Federalni parlament ove sedmice trebao usvojiti izmjene zakona o Južnoj interkonekciji, ali sjednice još uvijek nisu zakazane.

Sve navedeno otvara niz pitanja o transparentnosti procesa, kriterijima izbora investitora i dugoročnim posljedicama po energetski sektor u Bosni i Hercegovini, na šta su upozorili i iz Transparency Internationala. Nadležne institucije na ova pitanja za sada ne nude jasne odgovore.

O autoru

Lejla Memčić Herić

Lejla Memčić Herić

Novinarka portala !Odgovor. Završila je komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Radila je na nekoliko bosanskohercegovačkih medija, pišući o korupciji, pravosuđu, političkim i drugim društvenim temama.

Više od istog autora