Haaretz: Vance želi brzo okončanje rata s Iranom. Izgleda da sudbina Izraela u tome nije presudna

Piše: Nettanel Slyomovics (Haaretz)

Prije nešto više od godinu dana, visoki američki zvaničnici razgovarali su u grupi na aplikaciji Signal o napadu na Jemen. Novinar Jeffrey Goldberg, koji je slučajno dodan u grupu, svjedočio je i kasnije otkrio grešku sekretara za odbranu Petea Hegsetha, koji je podijelio povjerljive detalje o operaciji na nezvaničnom kanalu.

Ali, osim Hegsethove greške, razgovor također je bacio svjetlo i na činjenicu da potpredsjednik J.D. Vance iza zatvorenih vrata govori o američkim partnerima i saveznicima.

Sadržaj razgovora, koji je objavljen u The Atlanticu, jasno je pokazao da se Vance protivio napadu na Huse u Jemenu jer se bojao da bi to moglo uvući Ameriku u rat na Bliskom istoku. Također je bio zabrinut zbog mogućeg rasta cijena nafte, što može predstavljati veliki problem za predsjednika (i osujetiti ambicije potpredsjednika).

U razgovoru su učestvovali i državni sekretar Marco Rubio, direktor Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard i bliski saradnik predsjednika Trumpa, Stephen Miller. Vance se posebno izdvajao jer se protivio svakoj vojnoj akciji koja nije bila isključivo odbrambena.

Izrael bi trebao obratiti pažnju na poseban razlog zbog kojeg se Vance protivio napadu. Jednostavno ga je iritiralo da bilo što čini zarad američkih tradicionalnih saveznika, koje je neprestano kritikovao.

"Nisam siguran da je predsjednik svjestan koliko je ovo u suprotnosti s njegovom porukom o Evropi trenutno", napisao je kada je rasprava počela 11. marta 2025, tvrdeći da bi napad više pomogao Evropi nego Americi. Četiri dana kasnije, kad je shvatio da je u manjini, rekao je: "Ako mislite da trebamo to učiniti, neka bude. Samo mrzim što opet spašavam Evropu."

Na sjednici kabineta prošlog četvrtka, Trump je obavijestio svoje ministre i saradnike da Vance vodi pregovore o prekidu vatre s Iranom. Američki medij Axios izvijestio je da se već počeo pripremati za taj posao, razgovarajući prošle sedmice dva puta s premijerom Benjaminom Netanyahuom. U jednom od tih napetih razgovora, prema Axiosu, Vance je oštro kritikovao Netanyahua jer je dao Trumpu previše optimističnu prognozu kako bi ga namamio u rat.

"Prije rata, Bibi je to prodao predsjedniku kao nešto lako, kao da je promjena režima mnogo vjerovatnija nego što jeste", rekla je za Axios osoba bliska Vanceu. "A potpredsjednik je bio realan u vezi s nekim od tih izjava."

Vance, koji se prijavio u marince i služio kao vojni dopisnik u Iraku, izbliza je vidio koliko je "lahko" promijeniti režim na Bliskom istoku. Shodno tome, nije vjerovao Netanyahuu kada je ovaj oslikao Trumpu ružičastu sliku postratne stvarnosti u Iranu. Bilo je čak i zvaničnika Bijele kuće koji su optužili neimenovane "članove izraelske vlade" da kleveću Vancea.

CNN je izvijestio da je Vance, u sedmicama prije napada, radio iza kulisa kako bi pokušao spriječiti Sjedinjene Države da se uključe u rat s Iranom na strani Izraela. Kada je shvatio da je Netanyahu uspio uvjeriti Trumpa i potaknuti njegovu maštu pričama iz historije, Vance je pokušao iznijeti drugačije mišljenje.

CNN navodi da je Vance prisustvovao sastancima i bio glavni zagovornik ograničene vojne operacije, slično onoj u Venecueli. Od tada, on i neki Trumpovi saradnici traže način da što prije završe rat, bojeći se da bi eskalacija mogla ugroziti Vanceove buduće političke planove.

Potpredsjednik, koji je prošlog ljeta napunio 40 godina, nije samo mlad nego mu i nedostaje iskustva. Prvi put je ušao u politiku 2021. kada se kandidirao za mjesto u Senatu predstavljajući saveznu državu Ohio pod sloganom "Amerika na prvom mjestu", uključujući i eksplicitno obećanje da će spriječiti ratove. To ga je dovelo do čestih gostovanja u emisiji Tuckera Carlsona na Fox Newsu, što mu je pomoglo da postane senator i kasnije uvjerilo Trumpa da ga izabere za potpredsjednika umjesto Rubija.

Nakon što je u januaru 2023. postao senator, Vance je započeo kampanju da postane Trumpov kandidat za potpredsjednika. U članku za Wall Street Journal pohvalio je Trumpa što nije uvukao SAD u ratove. Kada je dobio nominaciju, na svakom skupu je nazivao Trumpa "kandidatom mira" i tvrdio da bi Kamala Harris slala američke sinove i kćeri u bespotrebne ratove, naglašavajući da Amerikanci nisu svjetski policajci.

Tokom kampanje i nakon što je ušao u Bijelu kuću, Vance je izgradio imidž Trumpovog medijskog pitt-bulla. Trump ga često šalje da ga brani u javnosti i da se suprotstavlja novinarima. Nakon invazije na Venecuelu i otmice predsjednika Nicolása Madura, Vance je odmah objavio poruku na X-u i ubrzo davao intervjue na televiziji.

Međutim, kada je počeo rat s Iranom, Vance se povukao iz javnosti. Nije čak ni objavljivao na društvenim mrežama. Kada je nekoliko dana kasnije dao intervju za Fox News, rekao je da će ovo biti kratka operacija, a ne dug i krvav rat.

Trump je izabrao Vancea za potpredsjednika uglavnom zato što je pokazao da zna kako napadati novinare. Vance ponekad sam pokreće napade na teme koje su mu važne. Također, često hvali ljude poput ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Međutim, teško skriva prezir prema američkim saveznicima, za koje smatra da iskorištavaju Sjedinjene Države. Najbolji primjer za to je njegov prošlogodišnji sukob s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Ovalnom uredu kada ga je upitao: "Jeste li makar jednom rekli 'hvala'?"

Jedno od glavnih pitanja u Washingtonu, koje bi trebalo zabrinuti i Izraelce, jeste zašto je baš Vance izabran da vodi osjetljive pregovore s Iranom. Zašto nije izabran neko od Trumpovih uobičajenih izaslanika, poput Jareda Kushnera ili Stevea Witkoffa, ili neki diplomat iz State Departmenta?

Jedna teorija kaže da je Iran tražio baš Vancea i da je dobio ono što je želio. Teško je zamisliti nekoga u Bijeloj kući ko bi bio zadovoljniji od njega da uzvrati Izraelu za probleme koje mu je stvorio. Druga teorija, koja odgovara Trumpovom stilu, jeste da je ovo bio "poklon" Vanceu, kako bi ga natjerao da se poveže s ratom od kojeg pokušava pobjeći.

Trump je na početku rata komentarisao Vanceov stav, odgovarajući novinarima koji su pitali gdje je njegov potpredsjednik. Rekao je da nisu u sukobu oko rata: "Mi se vrlo dobro slažemo po ovom pitanju." Zatim je dodao: "On, rekao bih, ima malo drugačiju filozofiju od mene. Mislim da je možda bio manje entuzijastičan u vezi rata, ali je bio prilično entuzijastičan."

Bez obzira na to zašto je Trump izabrao Vancea, ako potpredsjednik zaista sjedne za pregovarački sto, očekuje se da će biti pod velikim pritiskom. Jedini način da sačuva svoju političku karijeru je da MAGA pokretu predstavi dogovor, bez obzira na detalje, i tako se prikaže kao onaj koji je spasio američku javnost od nepotrebnog rata.

Kao i Trump, Vance je najviše odan svojim političkim interesima. Sada, kada i Trump želi pronaći izlaz, izgleda da je Bijela kuća spremna na velike ustupke. Vance je za takvo šta spremniji od mnogih zaposlenih u Rubijevom State Departmentu, pa čak i od Witkoffa i Kushnera, čiji poslovi zavise od arapskog kapitala.

Još jedan zaključak je da će Washington pokušati završiti pregovore što je brže moguće. Vance želi da se rat s Iranom što prije završi i nije mu previše važno kako će to uticati na Izrael. Većina Amerikanaca također želi kraj rata i ne brine mnogo o tome kakvu će cijenu platiti Saudijska Arabija, Katar ili Turska.

A ako Vance dobije priliku da ostavi Izrael bez podrške, to bi za njega bio dodatni uspjeh.