Financial Times: Rat SAD s Iranom će učvrstiti Kinu kao globalnu silu

Rat SAD s Iranom predstavlja značajnu prijetnju za Kinu, kao najvećeg svjetskog uvoznika nafte. Međutim, Peking se godinama pripremao za ovakvu krizu i dobro je pozicioniran da konflikt pretvori u prednost u utrci za globalnu ekonomsku dominaciju, piše Financial Times.

Prošle godine Kina je uvezla oko polovinu svoje sirove nafte i gotovo trećinu tečnog prirodnog plina s Bliskog istoka. Agresivno je gradila strateške zalihe fosilnih goriva. Procjenjuje se da Kina ima najveće svjetske hitne rezerve nafte, ukupno oko 1,3 milijarde barela.

Iran je poručio da brodovi povezani s zemljama koje nisu neprijateljske, a među kojima je i Kina, mogu prolaziti kroz Hormuški moreuz. Gotovo polovina kineskog uvoza plina dolazi putem cjevovoda iz Rusije i Turkmenistana kroz dugoročne ugovore. Osim toga, Komunistička partija Kine već koristi centraliziranu moć kako bi ograničila izvoz iz rafinerija, a može je koristiti i za kontrolu cijena te preusmjeravanje ka alternativnim izvorima energije.

Kina je također značajno investirala u elektrifikaciju. Električna energija čini 30% ukupne potrošnje energije, oko 50% više nego u SAD-u ili Evropi, što je čini otpornijom na rast globalnih cijena nafte. Uz brzu izgradnju solarnih i vjetroelektrana, Kina već čini oko trećine svjetskih kapaciteta za proizvodnju obnovljive energije.

Zahvaljujući raznolikim izvorima energije i alternativnim rutama koje zaobilaze Perzijski zaljev, samo oko 6% ukupne kineske potrošnje energije direktno je izloženo poremećajima u Hormuškom moreuzu.

Sve u svemu, Kina može izdržati sukob koji traje još nekoliko mjeseci, dok će njena zaštita od globalnih cijena energije učiniti izvoznike konkurentnijima.

Pekinška ulaganja u čistu tehnologiju i industrijsku samodovoljnost znače da može ostvariti dugoročne ekonomske i diplomatske dobitke iz ovog rata.

Prvo, konflikt je naglasio važnost smanjenja ovisnosti o uvozu ugljikovodika. Kineske kompanije čine najmanje 70% globalnog proizvodnog kapaciteta za ključne zelene tehnologije, uključujući solarne panele, baterije i komponente za električna vozila. Zemlja također dominira u eksploataciji i preradi rijetkih metala.

Investitori su već pohrlili u kineske dionice zelene energije očekujući rast globalne potražnje. Najveći kineski proizvođači baterija povećali su tržišnu vrijednost za više od 70 milijardi dolara od napada SAD-a i Izraela na Iran.

Dalje, kako se zemlje oslanjaju na resurse iz Bliskog istoka, Kina se može pozicionirati kao „posljednji dobavljač“ zahvaljujući svojim zalihama i industrijskoj proizvodnji. Također je neto izvoznik rafiniranih naftnih proizvoda.

Kina je drugi najveći svjetski izvoznik gnojiva. Iako je ograničila izvoz radi domaće sigurnosti, može pomoći državama suočenim s poljoprivrednim krizama. Također posjeduje strateške zalihe sumpora, ključnog elementa u poljoprivredi i metalurgiji.

Zemlja je napredovala i u smanjenju ovisnosti o uvozu helija, zahvaljujući novim domaćim nalazištima i tehnološkim naprecima. Helij je ključan za industriju čipova u Aziji.

Dugotrajan rat mogao bi dati Kini dodatni utjecaj pred planirani sastanak kineskog predsjednika i američkog predsjednika. Mnoge američke vojne tehnologije oslanjaju se na kineske rijetke metale, dok SAD imaju zalihe za samo oko dva mjeseca.

Kina također ima dobre odnose sa zemljama Zaljeva i iskustvo u infrastrukturi, što je stavlja u povoljnu poziciju za obnovu regije nakon rata — uključujući luke, energetske objekte i postrojenja za desalinizaciju.

Rat bi mogao dodatno ojačati međunarodni položaj kineske valute, juana. Prelazak s dolarskih naftnih transakcija na domaće izvore energije i kineske tehnologije mogao bi potaknuti pojavu tzv. „petrojuana“, odnosno smanjenje dominacije dolara u trgovini energijom.

Na kraju, konflikt jača imidž Kine kao stabilnijeg partnera u odnosu na SAD. Kineski premijer nedavno je okupio više od 70 globalnih direktora kako bi promovirao stabilnost kineske ekonomije i lanaca snabdijevanja.

Ipak, kineska ekonomija neće proći bez posljedica. Produžen sukob može dovesti do većih troškova, nestašica i potencijalnog ograničavanja potrošnje. Globalna recesija bi smanjila potražnju za kineskim izvozom, a druge zemlje će i dalje biti oprezne prema prevelikoj ovisnosti o Kini.

Međutim, oni koji očekuju da će rat oslabiti kineski status supersile — značajno griješe. Kineska dugoročna strategija, diverzifikacija i fleksibilnost čine je izuzetno otpornom i spremnom da iskoristi nove prilike.

Tekst je preveden uz pomoć alata vještačke inteligencije.