Utjecajna grupa američkih političara traži da se Dodiku ponovo uvedu sankcije

Dvostranačka grupa američki zakonodavaca pozvala je administraciju Donald Trump da ponovo uvede sankcije bivšem predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku zbog podrivanja mira i sigurnosti na Balkanu, pet mjeseci nakon što je Trump ukinuo te mjere, javlja The Hill.

U pismu do kojeg je ekskluzivno došao The Hill, utjecajan američki portal koji prati dešavanja u Kongresu, administraciji i političkim krugovima u Washingtonu, članovi Senata i Predstavničkog doma pozvali su ministra finansija Scott Bessent i državnog sekretara Marco Rubio da sankcionišu Dodika u skladu sa zakonom. Grupa je navela da su mjere trebale biti uvedene 18. marta.

Pismo su predvodili senatorica Jeanne Shaheen, članica Odbora za vanjske poslove Senata, i senator Thom Tillis.

Dodik, bivši predsjednik RS, smijenjen je s funkcije 2025. godine, osuđen na godinu dana zatvora i zabranjeno mu je političko djelovanje na šest godina zbog podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Administracija Joe Biden sankcionisala je Dodika 2022. godine zbog korupcije i prijetnji stabilnosti i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, a dodatne sankcije uvedene su članovima njegove porodice u januaru 2025.

Predsjednik Trump ukinuo je sankcije Dodiku, njegovoj porodici i saradnicima u oktobru, bez davanja objašnjenja. Međutim, srpski zvaničnici su navodno ukazivali da rade na uspostavljanju kooperativnih odnosa sa SAD-om, uz zadržavanje bliskih veza s Rusijom.

„Iako prepoznajemo da je odluka administracije Trumpa da ukloni gospodina Dodika i njegove saradnike s liste finansijskih i viznih sankcija možda odražavala pokušaj da se Bosna i Hercegovina usmjeri ka većoj političkoj stabilnosti, njegovi kasniji potezi jasno pokazuju da nema interes da slijedi taj put“, naveli su zakonodavci.

Među potpisnicima su i senatori Chuck Grassley, Roger Wicker, Dick Durbin i Elizabeth Warren, kao i zastupnici Mike Turner i Ann Wagner.

Zakonodavci su naveli više primjera Dodikovog zagovaranja secesije Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine, čime se podriva Dejtonski sporazum i krše odredbe Zakona o odbrambenoj politici za 2026. godinu.

„Zakon, koji jasno definiše kriterije, zahtijeva uvođenje sankcija najkasnije 90 dana nakon stupanja na snagu, što je 18. mart 2026. godine“, navodi se u pismu.

Oni su također istakli Dodikovo učešće u obilježavanju 9. januara, zabranjenog Dana RS-a, koji je proglašen neustavnim jer diskriminiše Bošnjake i Hrvate. Također su naglasili njegov uticaj na bivšu stranku SNSD i predsjednika Republike Srpske Sinišu Karana, kao i angažovanje lobističke firme u Washingtonu s ciljem „osiguravanja podrške Sjedinjenih Američkih Država i postizanja nezavisnosti Republike Srpske“.

Navode da je nakon uklanjanja sa liste sankcija Dodik koristio javni prostor za zagovaranje napuštanja Dejtonskog sporazuma, uključujući „podjele retoriku“ prema etničkim manjinama.

Spomenuli su i drugog zvaničnika, Stašu Košarca, koji je nedavno uklonjen sa liste sankcija SAD-a, a koji je poslao „kacigu paramilitarnih jedinica iz nacističkog doba“ u ured visokog predstavnika.

Oni su naveli da je Košarac optužio visokog predstavnika da je okupator i tvrdio da će uskoro „napustiti zemlju“.

„Ovaj incident dio je kontinuiranog obrasca ponašanja gospodina Dodika i njegovih saradnika koji kritikuju i podrivaju autoritet OHR-a“, navodi se.

„Sjedinjene Američke Države imale su važnu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. U našem je nacionalnom interesu da se osigura da oni koji pokušavaju ugroziti više od trideset godina teško izborenog mira budu pozvani na odgovornost prije nego što dođe do veće nestabilnosti“, zaključuje se u pismu.